Početak 2026. godine donio je ne samo nove brojke o kretanju cijena već i jednu od najopsežnijih promjena u načinu na koji se u Hrvatskoj i Europskoj uniji mjeri inflacija.

Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u siječnju 2026. godine porasle su za 3,4 % u odnosu na isti mjesec prošle godine, no iza tog postotka krije se potpuno nova metodologija koja će ubuduće preciznije odražavati stvarne navike potrošača.

Usluge i dalje predvode rast cijena

Iako se ukupna stopa inflacije stabilizirala, pogled na strukturu poskupljenja otkriva da pritisak na kućne budžete ne popušta ravnomjerno. Promatrano prema glavnim komponentama indeksa, najsnažniji udar na standard građana i dalje dolazi iz sektora usluga. Procijenjena godišnja stopa rasta za usluge iznosi visokih 7,2 %, što znatno nadmašuje ostale kategorije. Cijene energije porasle su za 3,7 %, dok su hrana, piće i duhan zabilježili rast od 3,0 %. Zanimljivo je da su industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije ostali gotovo nepromijenjeni s rastom od tek 0,1 %.

Na mjesečnoj razini, odnosno u usporedbi s prosincem 2025. godine, cijene su u prosjeku više za 0,3 %. I tu prednjače usluge s mjesečnim rastom od 2,2 % te energija s 1,8 %, dok je kod industrijskih neprehrambenih proizvoda zabilježen sezonski pad od 3,4 %, vjerojatno potaknut siječanjskim rasprodajama.

Veliko metodološko 'pospremanje' košarice

No, glavna vijest nije samo visina inflacije, već način na koji se ona od ovog siječnja izračunava. Državni zavod za statistiku, usklađujući se s europskim propisima, počeo je primjenjivati novu Europsku klasifikaciju osobne potrošnje prema namjeni, poznatiju kao ECOICOP verzija 2. Laički rečeno, statistička 'košarica' proizvoda i usluga koju zavod prati kako bi izračunao inflaciju temeljito je reorganizirana i modernizirana kako bi bolje odgovarala stvarnosti 21. stoljeća. Ova nova klasifikacija identična je standardima Ujedinjenih naroda iz 2018. godine i donosi precizniju podjelu dobara i usluga.

Glavni cilj ove promjene jest jasnije razlikovanje dobara od usluga. Primjerice, stvorene su potpuno nove kategorije za usluge popravaka, instalacija i najma, koje su se ranije često statistički 'utapale' u cijenu samih proizvoda. Time se dobiva čišća slika o tome poskupljuje li sam proizvod ili usluga vezana uz njega.

Igre na sreću prvi put u izračunu inflacije

Možda najzanimljivija novost za širu javnost jest uključivanje igara na sreću u izračun indeksa potrošačkih cijena. Povijesno gledano, troškovi lutrije, klađenja i sličnih igara nisu bili dio inflacijske statistike zbog neusklađenosti metodologija među zemljama Europske unije. Međutim, nova regulativa nalaže da se od siječnja 2026. i ova kategorija mora pratiti. Igre na sreću sada su klasificirane unutar odjeljka rekreacije, sporta i kulture, točnije kao dio usluga rekreacije. To znači da će poskupljenje listića za loto ili kladioničarskih uplata od sada službeno utjecati na stopu inflacije, čime se priznaje da je i to dio potrošačke stvarnosti mnogih kućanstava.

Dostava i digitalne usluge na novom mjestu

Reorganizacija je zahvatila i svakodnevne kategorije poput prijevoza i komunikacija. Do sada se naknada za dostavu često vodila kao dio cijene kupljene robe, no prema novim pravilima, prijevoz dobara jasno se odvaja i uključuje u odjeljak Prijevoz. Ovo je logičan korak u eri internetske trgovine gdje trošak dostave postaje sve značajnija stavka.

Sektor koji smo poznavali kao 'Komunikacije' doživio je značajan redizajn i promjenu imena u "Informacije i komunikacije". Ova promjena nije samo kozmetička jer kategorija sada obuhvaća nove vrste informacijske opreme i usluga te preuzima dio proizvoda koji su ranije bili svrstani pod rekreaciju i kulturu. Time statistika pokušava uhvatiti korak s brzim tehnološkim napretkom i činjenicom da pametni uređaji danas služe i za posao, i za komunikaciju, i za zabavu.

Resetiranje mjerila: 2025. kao nova bazna godina

Osim promjene u klasifikaciji, statističari su 'resetirali vagu' kojom mjere promjene cijena. Uvodi se novo referentno razdoblje, pa se tako bazna godina pomiče s 2015. na 2025. godinu. U praksi to znači da se sve buduće promjene cijena uspoređuju s prosjekom iz 2025. godine, koji je uzet kao indeks 100.

Ovakvo usklađivanje radi se svakih deset godina na razini cijele Europske unije kako bi se osiguralo da indeksi ne postanu zastarjeli. Važno je napomenuti da ova tehnička promjena neće izbrisati povijest. Državni zavod za statistiku preračunat će povijesne serije podataka na novu bazu, osiguravajući da su podaci usporedivi unazad sve do kraja devedesetih godina, pri čemu će stope promjene ostati iste do na drugu decimalu.

Što slijedi?

Konačni podaci o inflaciji za siječanj 2026., koji će potvrditi prvu procjenu od 3,4 %, bit će objavljeni 24. veljače 2026. godine. Tada će javnosti postati dostupne i detaljne povijesne serije prema novoj metodologiji. Iako se na prvi pogled radi o suhoparnim statističkim izmjenama, one su ključne za vjerodostojnost ekonomskih pokazatelja. U vremenima kada svaka decimala inflacije utječe na mirovine, plaće i kamatne stope, precizniji i moderniji alat za mjerenje poskupljenja postaje nužnost, a ne samo birokratska formalnost. Uključivanjem troškova poput dostave i igara na sreću, službena statistika zapravo je napravila korak bliže stvarnom životu i realnom novčaniku hrvatskih građana.