Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u Hrvatskoj nastavile su s rastom i u studenome 2025. godine.

Mjereno nacionalnim indeksom potrošačkih cijena, koji služi kao glavna mjera inflacije, ukupne cijene su na godišnjoj razini, u usporedbi sa studenim 2024. godine, u prosjeku više za 3,8 posto. Promatrano na mjesečnoj razini, u odnosu na listopad 2025. godine, potrošačke cijene su u studenom porasle za 0,6 posto.

Što se krije iza brojke od 3,8 posto?

Da bismo razumjeli strukturu ovog godišnjeg poskupljenja potrebno je analizirati glavne komponente indeksa, to jest kategorije proizvoda i usluga koje građani najčešće kupuju. Najsnažniji pritisak na rast cijena i dalje dolazi iz sektora usluga čije su cijene u prosjeku skočile za visokih 6,6 posto. Slijedi energija s poskupljenjem od 5,3 posto , što se odnosi na sve od električne energije i plina do goriva, te hrana, piće i duhan s rastom cijena od 4,1 posto. Upravo ova tri segmenta, usprkos blagom usporavanju inflacije, i dalje značajno utječu na financije svih hrvatskih kućanstava.

Zanimljivo je primijetiti da je u segmentu industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije, što obuhvaća širok spektar artikala poput odjeće, obuće, trajnih dobara i slično, zabilježen blagi pad cijena od 0,1 posto u odnosu na studeni prošle godine, što upućuje na to da pritisak cijena uvozom roba pomalo jenjava.

Kada pogledamo kretanja unutar samog mjeseca, primjetno je da je mjesečni skok cijena od 0,6 posto prvenstveno uzrokovan skupljom energijom, gdje je zabilježen porast od 3,6 posto , dok su ostali industrijski neprehrambeni proizvodi neznatno poskupjeli za 0,1 posto. S druge strane, ohrabruje podatak da su cijene hrane, pića i duhana te usluga u prosjeku ostale na istoj razini, to jest stagnirale su, u usporedbi s listopadom 2025. godine.

Hrvatska inflacija dvostruko veća od Europske unije

Za usporedbu s ostalim državama članicama Europske unije koristi se Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC), koji se računa po europski usklađenoj metodologiji i uključuje i potrošnju turista te nerezidenata na hrvatskom ekonomskom teritoriju. Prema toj mjeri, godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj u studenome je iznosila 4,3 posto.

Istodobno, prva procjena za studeni 2025. u cijeloj Eurozoni pokazuje da je prosječna godišnja inflacija porasla na 2,2 posto, što je tek blagi rast u odnosu na listopad kada je iznosila 2,1 posto. To znači da je hrvatska stopa inflacije, mjerena HIPC-om, gotovo dvostruko viša od prosjeka Eurozone.

Razlika je posebno uočljiva u ključnim segmentima pa je tako u Eurozoni godišnji rast cijena usluga procijenjen na 3,5 posto, dok je u Hrvatskoj iznosio visokih 6,6 posto. Slično je i s hranom, pićem i duhanom, čija je cijena u Eurozoni rasla po stopi od 2,5 posto, znatno blaže nego u Hrvatskoj, gdje je porast dosegnuo 4,1 posto. Jedina kategorija koja u Eurozoni bilježi pad jest energija, s negativnom stopom od 0,5 posto, dok u Hrvatskoj energija i dalje poskupljuje za 5,3 posto.

Ovi podaci pokazuju da unatoč nominalnom usporavanju inflacije na nacionalnoj razini Hrvatska i dalje ostaje pod snažnim cjenovnim pritiskom, koji je znatno izraženiji u odnosu na većinu zemalja s kojima dijeli euro. Treba napomenuti da se radi o prvoj procjeni, a konačni, detaljni podaci za studeni 2025. bit će objavljeni 15. prosinca 2025..