Potrošnja u hrvatskim trgovinama raste već 41. mjesec zaredom u usporedbi s istim mjesecom prethodne godine.

Ipak, veći promet na blagajnama sam po sebi ne govori koliko građanima ostaje nakon kupnje i plaćanja računa. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, promet u trgovini na malo u kolovozu 2026. realno je porastao za 3,1 % u odnosu na kolovoz 2025.

Rast se ne može pripisati samo skupljim računima

Kod ovog podatka presudna je riječ 'realno'. DZS iz izračuna uklanja utjecaj promjene cijena, pa rast od 3,1 % znači da je prodaja povećana i nakon te korekcije.

Kad kupac iste proizvode plati više samo zato što su poskupjeli, trgovina bilježi veći novčani promet. Za realni rast potrebno je povećanje obujma prodaje. Zato objašnjenje da potrošnja raste isključivo zato što je sve skuplje ovdje ne bi bilo točno.

Rast pritom nije jednak u svim trgovinama. Prodaja hrane, pića i duhanskih proizvoda realno je povećana za 3,5 %, a neprehrambenih proizvoda, bez goriva, za 2,7 %. Kod motornih goriva i maziva zabilježen je pad od 9,9 %.

Veće plaće daju prostora za kupnju

Jedno od mogućih objašnjenja nastavka rasta jest povećanje plaća. Prosječna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama za srpanj iznosila je 1.540 eura, odnosno 7,2 % više nego godinu ranije. Nakon uračunavanja inflacije rast je iznosio 3,2 %, što pokazuje da se prosječna kupovna moć povećala.

To može olakšati redovitu kupnju ili omogućiti trošak koji se ranije odgađao. Ipak, prosjek ne opisuje svaku plaću. Medijalna neto plaća iznosila je 1.346 eura, što znači da je 50 % zaposlenih obuhvaćenih statistikom primalo taj iznos ili manje.

Rast prosječne plaće zato ne znači da si svi mogu priuštiti više. Na razliku između statističkog prosjeka i svakodnevnog života upozorio je i ekonomski analitičar Petar Vušković u razgovoru za Dnevnik.hr. Prema njegovoj ocjeni, rast plaća povećava prosječnu kupovnu moć, ali poboljšanje nije jednako za sve. Zaposleni s nižim plaćama, umirovljenici, podstanari i obitelji s djecom veći dio prihoda izdvajaju za hranu i stanovanje, pa im ostaje manje prostora za druge troškove.

Vušković upozorava i da poskupljenje energije može povećati cijene drugih proizvoda i usluga. 'Skuplji plin, struja i gorivo povećavaju troškove prijevoza, grijanja, proizvodnje hrane i gotovo svih usluga', rekao je za Dnevnik.hr. Time je objasnio zašto se rast cijena energenata može osjetiti i na računima u trgovinama.

U kolovozu su potrošačke cijene ukupno bile 4,2 % više nego godinu ranije. Prijevoz je poskupio za 13,5 %, a skupina koja obuhvaća stanovanje, vodu, električnu energiju, plin i ostala goriva za 10,8 %. Hrana i bezalkoholna pića, međutim, bili su prosječno 0,6 % jeftiniji.

Nastavak realnog rasta prodaje pokazuje da se u trgovinama kupuje više i kada se ukloni utjecaj cijena. Rast plaća može tome pridonijeti, ali ovi podaci ne otkrivaju tko kupuje više, a tko mora pažljivo računati svaku kupnju.