Europska komisija odlučila je stati na kraj fenomenu besciljnog listanja sadržaja na društvenim mrežama, poznatijem kao beskonačno skrolanje, čime otvara novi front u regulaciji tehnoloških divova.

Prema izvještaju koji donosi Politico, Bruxelles je po prvi put izravno intervenirao u samu arhitekturu najpopularnijih aplikacija, zahtijevajući od TikToka korjenite promjene u dizajnu korisničkog sučelja. Ova povijesna odluka temelji se na procjeni da su određene značajke aplikacija svjesno osmišljene kako bi kod korisnika izazvale ovisničko ponašanje, što je praksa koju europski regulatori više ne namjeravaju tolerirati.

Novi standardi digitalne sigurnosti i zaštita mentalnog zdravlja

Glavni instrument ove ofenzive je Akt o digitalnim uslugama, moćan zakonski okvir koji služi kao štit za korisnike u internetskom prostoru. Europski regulatori ističu kako su algoritmi i vizualna rješenja TikToka, ali i drugih platformi, postali ozbiljan rizik za mentalno zdravlje, a meta su posebno djeca i mladi.

Politico navodi kako Bruxelles sada zahtijeva uvođenje strogo definiranih pauza tijekom korištenja aplikacija te potpunu transformaciju sustava preporuka sadržaja. Umjesto algoritama koji korisnike drže u neprekidnom krugu sličnih objava, platforme će morati ponuditi rješenja koja potiču svjesnije i zdravije navike korištenja digitalnih alata.

Udar na poslovne modele temeljene na nadzoru i algoritmi pod povećalom

Stručnjaci za digitalna prava smatraju da je ovaj potez prekretnica jer se regulator po prvi put ne bavi samo onime što se objavljuje, već i načinom na koji se taj sadržaj servira. Zahtjev za ukidanjem opcije beskonačnog prikazivanja novog sadržaja izravno pogađa samu srž poslovnog modela koji počiva na maksimalnom zadržavanju pažnje korisnika radi prodaje oglasnog prostora. Iako je TikTok trenutačno u fokusu, istraga se širi i na tvrtku Meta, pod čijim su okriljem Facebook i Instagram. Svi oni morat će dokazati da njihovi sustavi nisu štetni, ili se suočiti s astronomskim kaznama koje mogu doseći i do šest posto njihovog ukupnog godišnjeg prihoda na globalnoj razini.

Otpor tehnoloških divova i dugotrajan pravni proces

Očekivano, reakcije iz tehnološkog sektora su oštre. Predstavnici TikToka optužbe Komisije nazivaju neutemeljenima te najavljuju korištenje svih pravnih sredstava kako bi osporili ove nalaze. Naglašavaju kako njihova platforma već nudi određene alate za kontrolu vremena, no Bruxelles te mjere smatra tek kozmetičkima i nedovoljnima. Kako piše Politico, pred nama je razdoblje dugotrajnih pregovora i dokazivanja, slično ranijim procesima protiv platforme X, jer regulatori žele osigurati da promjene ne budu samo deklarativne, već da stvarno utječu na svakodnevno iskustvo milijuna korisnika u Europi.

Budućnost digitalnog prostora ovisi o ishodu bitke u Bruxellesu

Ovaj sukob predstavlja jasan signal da era apsolutne slobode tehnoloških kompanija u dizajniranju korisničkog iskustva bez ikakvog nadzora završava. Europska unija želi postaviti globalni standard prema kojem dizajn aplikacije mora biti u službi korisnika, a ne protiv njega. Ukoliko Bruxelles uspije u svojoj namjeri, način na koji koristimo društvene mreže mogao bi se zauvijek promijeniti, pretvarajući ih iz mjesta koja izazivaju ovisnost u prostore za informiranje i zabavu s jasnim granicama.

Potez Europske komisije nije samo pravno pitanje već i civilizacijski iskorak u prepoznavanju digitalnog zdravlja kao temeljnog ljudskog prava. Dok se tehnološki divovi bore za svaku sekundu naše pažnje jer im ona donosi profit, država preuzima ulogu zaštitnika javnog zdravlja, slično kao što je to nekada činila s duhanskom industrijom. Ishod ove bitke protiv beskonačnog skrolanja odredit će hoće li tehnologija u budućnosti služiti ljudima ili će ih nastaviti držati zatočenima u beskrajnim petljama algoritamski generiranog sadržaja. Bruxelles je povukao prvi potez, a na potezu su sada Silicon Valley i sudovi.