Europska komisija smanjila je očekivanja za hrvatsko gospodarstvo u 2026. godini, ali Hrvatska prema novoj proljetnoj prognozi i dalje ostaje među zemljama s rastom iznad prosjeka Europske unije.

Usporedba sa Slovenijom pokazuje zanimljivu sliku, Hrvatska bi trebala rasti brže, ali uz osjetno višu inflaciju i slabiju vanjsku bilancu.

Hrvatska usporava, ali ostaje iznad europskog prosjeka

Prema proljetnoj gospodarskoj prognozi Europske komisije, hrvatski BDP trebao bi u 2026. porasti za 2,7 %, nakon rasta od 3,4 % u 2025. godini. U 2027. očekuje se daljnje usporavanje, na 2,5 %. To je i dalje znatno bolje od prosjeka Europske unije, za koju Komisija u 2026. predviđa rast od 1,1 %, te eurozone, za koju se očekuje rast od 0,9 %.

No prognoza za Hrvatsku ipak je snižena. U jesenskoj prognozi Komisija je za 2026. očekivala rast hrvatskog BDP od 2,9 %, dok je nova procjena spuštena na 2,7 %. Razlika nije velika, ali pokazuje da se očekivanja pogoršavaju zbog skuplje energije, veće neizvjesnosti i slabije potražnje iz inozemstva.

Slovenija raste sporije, ali ima nižu inflaciju

Slovenija prema istoj prognozi u 2026. može očekivati rast od 1,9 %, a u 2027. rast od 2,3 %. To znači da Hrvatska i u ovoj i u sljedećoj godini ostaje ispred Slovenije po očekivanom gospodarskom rastu. Razlika je posebno vidljiva u 2026., kada Komisija Hrvatskoj predviđa rast od 2,7 %, a Sloveniji 1,9 %.

I Sloveniji su očekivanja pogoršana. Jesenska prognoza Europske komisije za Sloveniju predviđala je rast od 2,4 % u 2026., dok nova proljetna prognoza govori o 1,9 %. U odnosu na jesen, slovenska prognoza smanjena je jače nego hrvatska.

Inflacija je najveći hrvatski problem

Iako Hrvatska stoji bolje po rastu gospodarstva, podaci o cijenama znatno su nepovoljniji. Europska komisija za Hrvatsku u 2026. predviđa inflaciju od 4,6 %, nakon 4,4 % u 2025. godini. U 2027. očekuje se smanjenje na 2,7 %, ali Komisija upozorava da će se dio pritisaka na cijene zadržati i nakon smirivanja cijena energije.

Slovenija je u tom dijelu u boljoj poziciji. Ondje se za 2026. predviđa inflacija od 3,5 %, a za 2027. oko 2,5 %. Drugim riječima, Hrvatska bi prema prognozi trebala rasti brže od Slovenije, ali bi rast cijena u Hrvatskoj trebao biti osjetno veći.

Zašto cijene ponovno rastu?

Europska komisija kao glavni razlog pogoršanja prognoze navodi energetski šok povezan sa sukobom na Bliskom istoku. Prema Komisiji, poremećaji u opskrbi energentima već su podigli cijene plina i nafte, a skuplja energija postupno se prenosi na prijevoz, hranu, usluge i troškove proizvodnje. Komisija navodi da je rast gospodarstva Europske unije za 2026. smanjen na 1,1 %, dok je prognoza inflacije podignuta na 3,1 %.

Za Hrvatsku je to posebno važno jer Komisija očekuje da će veće cijene energenata pogoršati trgovinsku bilancu, unatoč otpornosti turizma. Uvoz bi trebao rasti brže od izvoza, a skuplja energija dodatno opterećuje gospodarstvo i kućanstva.

Tržište rada ostaje stabilno

Unatoč usporavanju, tržište rada u Hrvatskoj ne bi trebalo doživjeti veći udar. Komisija očekuje da će zaposlenost i dalje rasti, ali sporije nego prije. Stopa nezaposlenosti trebala bi se zadržati na 4,8 % u 2026. i 2027. godini. Manjak radnika i dalje je izražen, osobito u građevinarstvu i industriji, ali se očekuje postupno popuštanje pritiska na plaće.

Slovenija ima još nižu nezaposlenost. Komisija za 2026. i 2027. predviđa stopu od 3,8 %. Zaposlenost bi ondje trebala stagnirati, ali ostati na visokoj razini. Plaće bi i dalje trebale rasti, ponajprije zbog reforme plaća u javnom sektoru, povećanja minimalne plaće i manjka radne snage.

Hrvatska ima manji javni dug, Slovenija bolju vanjsku bilancu

Kod javnih financija Hrvatska ima povoljniju sliku od Slovenije. Hrvatski manjak opće države trebao bi se blago smanjiti s 3,0 % BDP u 2025. na 2,9 % u 2026. i 2,7 % u 2027. godini. Javni dug trebao bi se postupno smanjivati, s 56,3 % BDP u 2025. na 55,6 % u 2027. godini.

Sloveniji se, s druge strane, predviđa rast manjka. Prema Komisiji, slovenski manjak trebao bi dosegnuti 3,3 % BDP u 2026. i 3,5 % u 2027. godini. Javni dug ipak bi trebao ostati relativno stabilan, s 65,7 % BDP u 2025. na 65,1 % u 2027. godini.

No Slovenija je bolja kod tekućeg računa, odnosno odnosa zemlje s inozemstvom. Komisija Sloveniji predviđa višak od 2,4 % BDP u 2026., dok se Hrvatskoj predviđa manjak od 3,2 % BDP. To znači da Hrvatska raste brže, ali u većoj mjeri ovisi o uvozu i vanjskim tokovima.

Što to znači za građane?

Za prosječnog čitatelja najvažnija poruka nije samo da gospodarstvo raste. Važnije je pitanje koliko taj rast građani osjećaju kroz plaće, cijene i svakodnevne troškove. Hrvatska prema prognozi Europske komisije ostaje u boljoj poziciji od prosjeka Europske unije i brže raste od Slovenije, ali viša inflacija smanjuje dio tog učinka.

Ako se prognoze ostvare, 2026. neće biti godina pada, nego godina sporijeg rasta i skupljeg života. Hrvatska će prema Komisiji i dalje napredovati, ali će se rast znatno teže osjećati ako cijene hrane, energije, prijevoza i usluga ostanu pod pritiskom.

Podaci su iz proljetne gospodarske prognoze Europske komisije objavljene 21. svibnja 2026., uključujući zasebne prognoze za Hrvatsku i Sloveniju. Europska komisija naglašava da su prognoze izložene velikoj neizvjesnosti, osobito zbog kretanja cijena energije i razvoja sukoba na Bliskom istoku.