Foto: 'Visit of Ursula von der Leyen to Bosnia and Herzegovina, 2024.# Europska komisija / Audiovizualna služba. Licensed under CC BY 4.0 (izrezano iz izvorne fotografije)

Europska komisija predložila je da Hrvatska u razdoblju od 2028. do 2034. kroz višegodišnji europski proračun dobije 16,8 milijardi eura. Ovaj iznos obuhvaćen je unutar nacionalnih i regionalnih planova, s posebnim naglaskom na sredstva za koheziju i poljoprivredu.

Europska komisija objavila je 16. srpnja 2025. svoj prijedlog za sljedeći dugoročni proračun Europske unije, poznat kao Višegodišnji financijski okvir (VFO), za razdoblje od 2028. do 2034. godine. Ovaj prijedlog dosiže gotovo dva bilijuna eura, odnosno 1,26 posto prosječnog bruto nacionalnog dohotka Europske unije, naglašavajući ambiciju Unije da bude neovisna, sigurnija i konkurentnija u godinama koje dolaze

Hrvatska među najvećim dobitnicima

Za Hrvatsku je predviđena nacionalna alokacija u iznosu od 16,8 milijardi eura kroz sedam godina, uključujući sredstva za koheziju i poljoprivredu, ali i konkretno usmjerena sredstva za migracije, sigurnost i unutarnje poslove (1,3 milijarde eura) te projekte zaštite klime (1 milijarda eura). Ova sredstva su namijenjena za nacionalne i regionalne partnerske planove, čime se Hrvatska izdvaja kao istaknuti korisnik sredstava za ravnomjeran regionalni razvoj, modernizaciju i postizanje klimatskih ciljeva.

Usporedbe radi, iz sadašnjeg VFO-a za razdoblje 2021.-2027. Hrvatska je na raspolaganju imala nešto manje od 15 milijardi eura iz proračunske omotnice, dok je ukupna dostupnost sredstava, uključujući tzv. Next Generation EU instrument, premašila i 25 milijardi eura zahvaljujući dodatnim mjerama oporavka nakon pandemije.

Proračunske stavke za razvoj i inovacije

Osim nacionalnih omotnica, države članice moći će koristiti i sredstva iz drugih dijelova proračuna, posebice iz novog Fonda za konkurentnost, u vrijednosti od 450 milijardi eura, čiji je cilj poticati inovacije, ulaganja u otpornost gospodarstva, sigurnost, obrambenu industriju i svemirske tehnologije. Unutar tog fonda čak 131 milijarda eura namijenjena je projektima obrane i svemira, što je pet puta više od trenutnih razina ulaganja Europske unije u sektorima obrane na razini Unije.

Dodatno, razvojni programi poput Interrega i drugih instrumenata kohezijske politike nastavljaju s potporom suradnje među državama članicama, a samo za program Interreg predloženo je 10 milijardi eura na razini cijele Unije.

Prioriteti novog proračuna

Prijedlog VFO-a jača fleksibilnost raspodjele sredstava, omogućujući Europskoj uniji i državama članicama bržu i učinkovitiju reakciju na krizne situacije i nepredviđene izazove, kao što su migracije, sigurnost hrane ili obrana. Predviđena su i značajna ulaganja u energetsku i digitalnu tranziciju, pripremljenost na krize i jačanje konkurentnosti, s posebnim naglaskom na ravnomjeran razvoj regija, inovacije i jačanje obrambene sposobnosti Unije.

Pregovori tek počinju

Ovaj prijedlog predstavlja početak dugotrajnog pregovaračkog procesa koji će uključiti Europski parlament i Vijeće Europske unije, s konačnim usvajanjem planiranim za siječanj 2028. godine. Očekuje se da će države članice detaljno razmotriti svaku proračunsku stavku i njezin utjecaj na nacionalne prioritete, dok će prvi nacrt pregovaračkog okvira biti izrađen do kraja godine, kako bi ga čelnici država članica razmatrali na samitu u drugoj polovici prosinca.

Novi proračunski prijedlog Europske unije za razdoblje 2028.-2034. osigurava Hrvatskoj rekordnu omotnicu za ulaganja u razvoj, sigurnost i tranziciju te istodobno podrazumijeva prilike i izazove za buduće planiranje državnog proračuna. S obzirom na predstojeće višegodišnje pregovore, tek će završne brojke pokazati hoće li Hrvatska u konačnici ostvariti puni obujam predviđenih sredstava.