Europska komisija objavila je 17. studenoga 2025. najnovije makroekonomske prognoze koje potvrđuju da hrvatsko gospodarstvo nastavlja s višestruko bržim rastom od prosjeka Europske unije i europodručja.

Hrvatsko gospodarstvo nastavlja u dobrom smjeru, unatoč globalnom usporavanju, no rast cijena i dalje je značajna prijetnja kućanstvima i poduzećima.

Hrvatsko gospodarstvo nastavlja s višestruko bržim rastom od prosjeka Europske unije i europodručja, potvrđuju najnovije makroekonomske prognoze iz Bruxellesa, no predviđa se umjereno usporavanje tempa rasta bruto domaćeg proizvoda, BDP-a, u nadolazećim godinama. Iako je 2024. godina zaključena s izuzetno snažnim rastom od 3,8 posto, ova snažna dinamika, koju primarno pokreće domaća potražnja, postupno će se smanjivati, ali će ostati stabilna.

Analitičari predviđaju kako će BDP u 2025. godini porasti za 3,2 posto, nakon čega slijedi daljnje ublažavanje rasta na 2,9 posto u 2026. godini te 2,5 posto u 2027. godini. Ipak, za razliku od mnogih razvijenijih europskih članica, ova stopa zadržava Hrvatsku pri samom vrhu najbrže rastućih ekonomija u Uniji.

Potrošnja kućanstava i europski novac glavni pokretači

Glavni razlog za ovako robusnu gospodarsku aktivnost leži u izrazito čvrstoj domaćoj potražnji, potpomognutoj rekordno niskom nezaposlenošću i kontinuiranim rastom realno raspoloživog dohotka građana. Jednostavnije rečeno, ljudi imaju više novca i voljni su ga trošiti.

Povećanje realnih plaća i snažna zaposlenost ključni su čimbenici koji će podržati osobnu potrošnju. Paralelno s time, očekuje se da će ulaganja značajno porasti, prvenstveno zbog povećanog povlačenja sredstava iz fondova Europske unije, osobito iz Instrumenta za oporavak i otpornost, RRF-a. Čak se i potrošnja opće države, odnosno njezina ulaganja, očekuje da će doprinijeti rastu BDP-a, pogotovo uslijed najavljenog povećanja plaća za zaposlenike u javnom sektoru.

Iako izvoz dobara zadržava zamah unatoč trgovinskom protekcionizmu koji negativno utječe na potražnju nekih ključnih partnera, izvoz usluga, ponajprije turizma, mogao bi blago usporiti zbog rasta cijena turističkih usluga, dok će uvoz nastaviti nadmašivati izvoz, dijelom zbog većeg broja međunarodnih putovanja hrvatskih stanovnika.

Tržište rada i rast cijena

Hrvatska se suočava s rekordno niskom nezaposlenošću, koja će se zadržati na povijesno niskim razinama. Stopa nezaposlenosti, koja zorno odražava zategnuto tržište rada, predviđa se na 4,7 posto u 2025. godini, zatim na 4,5 posto u 2026. godini te 4,6 posto u 2027. godini. Iako rast zaposlenosti usporava, nedostatak radne snage ostaje izražen problem, unatoč povećanom doseljavanju radnika iz zemalja izvan Europske unije.

S druge strane, inflacija, odnosno rast cijena, i dalje ostaje visoka, ali se očekuje njezino značajno ublažavanje nakon 2025. godine. U 2025. godini ukupna inflacija trebala bi se popeti na 4,3 posto, pogonjena ubrzanjem rasta cijena hrane i energenata, dok inflacija u uslužnom sektoru polako posustaje. Od 2026. godine, uslijed ublažavanja pritisaka plaća i potražnje, inflacija će značajnije usporiti, dosežući 2,8 posto u 2026. godini i 2,2 posto u 2027. godini.

Važno je napomenuti da će se rast cijena energije vjerojatno ponovno pojačati nakon travnja 2026. godine, kada bi mogle isteći vladine mjere potpore kućanstvima, te uvođenjem novih naknada vezanih uz emisije ugljika 2027. godine.

Visoki proračunski deficit unatoč stabilnom dugu

Kada su u pitanju javne financije, predviđa se povećanje proračunskog manjka opće države. Očekuje se da će deficit porasti na 2,8 posto BDP-a u 2025. godini (u odnosu na 1,9 posto u 2024. godini), a na sličnim razinama će se zadržati i u sljedećim godinama (2,9 posto u 2026. i 2,8 posto u 2027. godini).

Ovaj porast deficita rezultat je snažnog rasta socijalnih davanja, posebice povećanih mirovinskih troškova, kao i povećanja izdataka za plaće. Prihodi će rasti zahvaljujući snažnom nominalnom BDP-u, rastu zaposlenosti i plaća, ali i fiskalnim mjerama poput prestanka izuzeća od doprinosa za zdravstveno osiguranje za mlađe radnike, neindeksiranja osobnih poreznih razreda te ukidanja privremenog smanjenja stope poreza na dodanu vrijednost, PDV-a, za energente.

Iako je deficit visok, omjer javnog duga u BDP-u trebao bi ostati gotovo nepromijenjen, krećući se oko 56 posto do kraja 2027. godine, zahvaljujući snažnom nominalnom rastu samog BDP-a.