Jedan bračni par iz Bremena postao je primjer stroge provedbe njemačkih socijalnih propisa kada im je naložen povrat čak 33.000 eura primljenih kroz građanski doplatak, poznat u Njemačkoj kao Bürgergeld.

Prema presudi Socijalnog suda Donje Saske-Bremen, ustanovljeno je da su supružnici godinama živjeli izvan Njemačke, pritom ne obavještavajući nadležni Centar za zapošljavanje, što je u suprotnosti s pravilima vezanima uz ovu socijalnu naknadu, piše Fenix Magazin.

Što razlikuje građanski doplatak od mirovine?

Dok njemački mirovinski sustav omogućuje isplatu mirovine čak i korisnicima koji stalno žive u inozemstvu, pravila za Bürgergeld su mnogo stroža. Da bi osoba zadržala pravo na ovu naknadu, mora biti stalno i osobno dostupna njemačkom tržištu rada i Centru za zapošljavanje. Izostanci preko 21 dan godišnje, bez posebnog odobrenja, znače gubitak prava na isplatu socijalne pomoći. Građanski doplatak 2025. godine iznosi 563 eura mjesečno za samca, dok partneri u istom kućanstvu dobivaju po 506 eura, a iznosi za djecu ovise o starosnoj dobi.

Detalji slučaja i sudski postupak

Tijekom više godina, od 2016. do 2018., par je primao socijalnu pomoć unatoč boravku u inozemstvu. Supružnici su tvrdili da redovito borave u Bremenu i tek povremeno putuju, no dokazi su govorili suprotno. Analiza putnih isprava te policijska provjera na aerodromu pokazale su višegodišnje odsustvo iz zemlje. Dodatni dokazi uključivali su nenastanjen stan u Njemačkoj, suprugovu zaposlenost u tvrtki u Nigeriji, suprugino članstvo u jednoj nigerijskoj pravnoj komori i podatke o tome da su im djeca pohađala školu u Lagosu. Na sudu je utvrđeno i da su pokušali utjecati na svjedoke da iznose neistinite podatke, čime su dodatno potvrdili obrazac varanja njemačkog sustava.

Njihove žalbe na odluke administracije i suda bile su bezuspješne. Sud nije prihvatio njihove tvrdnje o kratkotrajnom izbivanju i zaključio da nisu bili dostupni za obavezan kontakt sa službenicima Centra za zapošljavanje. Zanimljivo, dio zahtjeva za povrat novca sud je ipak odbacio, budući da nije bilo moguće za sve ranije periode sa sigurnošću utvrditi točno mjesto prebivališta para.

Šira slika i aktualni okvir građanskog doplatka

Prema podacima objavljenima u lipnju 2025., njemački sustav građanskog doplatka koristi više od 5,5 milijuna osoba, od kojih su mnogi radno sposobni, ali njihove vlastite prihode nisu dostatne za pokrivanje osnovnih potreba. Godišnji troškovi države za ove svrhe dosežu desetke milijardi eura. S obzirom na rastuće brojke i pojavu zloupotreba, vlasti su pooštrile kontrole i postupke, posebno u slučajevima osoba koje dio godine provode ili žive izvan Njemačke. Pravo na doplatak stalno se preispituje, a sustav bilježi i sve veći broj inspekcija i provjera putovnica na granici, osobito tijekom povratka u zemlju.

Razlikuje se status umirovljenika i korisnika građanskog doplatka. Oni koji primaju mirovinu mogu trajno napustiti Njemačku i nastaviti zaprimati novac, bez obzira gdje žive, dok korisnici naknada poput Bürgergelda gube prava čim prestanu biti "osobno dostupni" na adresi prijavljene rezidencije. Za one koji razmišljaju o duljem boravku izvan zemlje, preporuča se prethodna konzultacija s Centrom za zapošljavanje, kako bi izbjegli moguće sankcije i povrat sredstava.

Ovaj postupak šalje jasnu poruku svim korisnicima socijalne zaštite u Njemačkoj, ali i šire, da sustav pažljivo prati poštivanje pravila i ne preže od oštrih financijskih sankcija u slučaju zloupotrebe. S obzirom na porast broja najavljenih kontrola te izmjene u zakonodavstvu o socijalnim naknadama koje će stupiti na snagu 2025., može se očekivati još više sličnih slučajeva. Istovremeno, podsjeća se da pravi korisnici, koji se drže pravila i istinski žive u Njemačkoj, i dalje imaju pravo na sigurnosnu mrežu koju jamči jedan od najrazvijenijih socijalnih sustava u Europi.