Austrija je 2024. godine zabilježila rekordnih 4.865 prijavljenih slučajeva zloupotrebe socijalnih davanja, što je devet posto više nego godinu ranije.

Ovaj porast rezultat je ne samo bolje koordinacije državnih institucija poput policije, službe za zapošljavanje, socijalnih ureda, porezne i imigracijske službe, nego i sve veće svijesti građana o potrebi prijavljivanja sumnjivih aktivnosti. Beč prednjači po broju prijava, daleko ispred drugih pokrajina, dok se posebne kontrole provode diljem zemlje, osobito prilikom ulazaka i izlazaka na aerodromima, piše poznati austrijski dnevni list Heute.

Širok raspon prevarantskih metoda

Prema Ministarstvu unutarnjih poslova, prevaranti su razvili cijeli niz metoda: od neotkrivanja boravka u inozemstvu, preko lažiranja statusa boravka, do prikrivanja dodatnih izvora prihoda. Od osnutka posebne radne grupe, razotkriveno je više od 25.000 osumnjičenih, a šteta od prevara premašila je 135 milijuna eura.

Slučaj boravka na Jamajci

Jedan od markantnih primjera je slučaj žene iz Beča, koja je od srpnja 2018. do siječnja 2024. čak 71 put uzimala razne državne naknade za nezaposlene ili ugrožene. Iako je zakonom obvezna prijaviti svaki dulji boravak izvan zemlje, ona je po nekoliko mjeseci godišnje provodila na Jamajci bez ikakve prijave institucijama. U isto vrijeme, svoju bečku nekretninu iznajmljivala je putem interneta čak i do 16 stanara istovremeno, pritom tražeći i pozamašne pologe. Na ovaj način, država je oštećena za 42.000 eura.

Prikriveni odlasci iz zemlje

Zanimljiv je i primjer iz Vorarlberga, gdje je državljanin Turske s austrijskom dozvolom boravka godinama primao invalidsku mirovinu i dodatke iako je veći dio vremena provodio u inozemstvu. Policija je kroz putne isprave dokazala kako nije prijavljivao dugotrajne izostanke, čime je nezakonito ostvario 18.500 eura.

Osim konkretnog prikrivanja putovanja, austrijski sustav suočava se s brojnim drugim trikovima. Česta taktika je rad na crno dok se prijavljuje nezaposlenost, čime osoba dobiva i plaću i naknade. Lažno prijavljivanje većeg broja članova kućanstva ili djece još je jedan način povećanja socijalnih primanja.

Zabilježeni su i slučajevi fiktivnih razvoda ili lažnih adresa izvan zemlje, samo kako bi se ispunili uvjeti za beneficije. Nerijetko, pojedinci koriste praznine u zakonima ili slabosti u međuinstitucionalnoj komunikaciji za manipulaciju sustavom. Dio korisnika svjesno manipulira liječničkim ili psihološkim nalazima kako bi ostvarili povlastice poput invalidskih mirovina ili bolovanja.

Država povremeno provodi velike akcije sa socijalnom, poreznom i imigracijskom policijom, kojima detektira sumnjive obrasce i prekida isplate. Prevaranti sve češće koriste online platforme, kako za najam stanova, tako i za povezivanje s ostalim osobama uključenima u prevare.

U Austriji je, kao i u mnogim zapadnim zemljama, važno trajno usklađivati kontrole i ažurirati zakone jer sofisticiranost prevara stalno raste.

Slučajevi poput navedenih pokazuju s kakvim se izazovima austrijski socijalni sustav suočava. Upornost u kontroli, međunarodna suradnja i edukacija građana ostaju ključni alati u borbi protiv zloupotreba.