HEP grupa zabilježila je prošle godine značajan pad prihoda, koji su iznosili 3,65 milijardi eura, što je za 21 posto manje u odnosu na godinu ranije.

Unatoč padu prihoda, neto dobit poduzeća dosegnula je 255 milijuna eura, što je dvostruko više nego prethodne godine, piše portal Danica.hr. Međutim, ovaj rezultat nije isključivo rezultat poslovnih aktivnosti, već je u velikoj mjeri uvjetovan izravnim državnim intervencijama koje su subvencionirale cijene električne energije, plina i toplinske energije. Ukupna vrijednost tih potpora prelazi 423 milijuna eura.

Bez ovih državnih subvencija, HEP bi se suočavao s ozbiljnim financijskim poteškoćama i gubicima. Konkretno, za električnu energiju odobreno je 281,6 milijuna eura, za plin 15,5 milijuna, a za toplinsku energiju 126,3 milijuna eura pomoći, priopćili su iz HEP-a. Osim toga, kompanija ima i značajne dugoročne financijske obveze. Glavnica kredita iznosi 1,5 milijardi eura, pri čemu najveći dio dolazi na naplatu u iduće dvije godine, s 932 milijuna eura dospijeća 2025. godine i 400 milijuna eura 2027. godine, bez uračunatih kamata.

Na dan 31. prosinca prošle godine, u okviru HEP grupe koja uključuje sektore proizvodnje, toplinarstva, elektre, opskrbe, distribucije i LNG Hrvatska, bilo je zaposleno ukupno 11.700 radnika, što je broj sličan onome iz prethodne godine. Prosječna neto plaća iznosila je oko 1440 eura, što je povećanje od otprilike sto eura u usporedbi s pretprošlom godinom.

HEP, kao najveća energetska kompanija u Hrvatskoj, ima ključnu ulogu u opskrbi električnom energijom, plinom i toplinskom energijom. Njena stabilnost i financijsko zdravlje imaju izravan utjecaj na energetsku sigurnost zemlje. S obzirom na globalne energetske izazove, poput porasta cijena sirovina i uvozne ovisnosti, državne subvencije ostaju važan instrument za zaštitu krajnjih potrošača i održavanje pristupačnih cijena energije.

Povećanje godišnjih rashoda za kamata i otplate kredita dodatno opterećuje poslovanje HEP-a, što može utjecati na buduće investicije i modernizaciju energetske infrastrukture. Upravljanje dugoročnim financijskim obavezama bit će ključno za stabilnost kompanije u narednom razdoblju.

Plaće unutar HEP-a reflektiraju specifičnosti energetskog sektora koji zahtijeva visoko kvalificirane stručnjake, no kompanija nastoji održati ravnotežu između troškova rada i konkurentnosti na tržištu. Zaposlenici imaju važnu ulogu u svakodnevnom funkcioniranju i isporuci usluga milijunima korisnika.

Energetski sektor u Hrvatskoj obilježen je postupnim prelaskom na obnovljive izvore energije, što zahtijeva dodatne investicije i prilagodbu poslovnih modela. HEP je aktivno uključen u razvoj projekata zelenih tehnologija, kao dio strategije za smanjenje ekološkog otiska i ispunjavanje europskih klimatskih ciljeva.

U budućnosti će poslovni rezultati HEP-a vjerojatno biti pod utjecajem promjena regulatornog okvira, tržišnih uvjeta i energetske politike EU-a, što zahtijeva fleksibilnost i prilagodbu kompanije na nove izazove.