Gradski ured za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje objavio je najnovije podatke o kretanju plaća u glavnom gradu, koji potvrđuju snažan trend rasta primanja građana Zagreba.

Prema službenom priopćenju od 10. ožujka 2026. godine, prosječna mjesečna zagrebačka neto plaća za prosinac 2025. godine iznosila je 1.693 eura. Iako je na mjesečnoj razini, u usporedbi sa studenim iste godine, zabilježen simboličan pad od 0,3 posto, podaci u odnosu na prosinac 2024. godine otkrivaju impresivan rast od 9,4 posto.

Slična kretanja bilježe se i u bruto iznosima. Prosječna bruto plaća u Zagrebu za prosinac dosegnula je 2.428 eura, što predstavlja godišnji porast od 10,6 posto. Ovi pokazatelji sugeriraju da Zagreb i dalje ostaje motor gospodarskog razvoja Hrvatske, održavajući značajnu prednost u odnosu na državni prosjek.

Zagreb predvodi pred ostatkom Hrvatske

Kada se podaci za glavni grad usporede s onima na razini cijele države, vidljiva je jasna ekonomska razlika. Dok je u Zagrebu neto prosjek 1.693 eura, prosječna neto plaća u Republici Hrvatskoj za isti mjesec iznosila je 1.494 eura. To znači da zaposlenici u zagrebačkim pravnim osobama u prosjeku zarađuju gotovo 200 eura više od svojih kolega na razini države.

Razlika je još izraženija u bruto iznosima, gdje zagrebački prosjek od 2.428 eura nadmašuje državni prosjek od 2.087 eura za više od 340 eura. Također, medijalna neto plaća u Zagrebu, koja preciznije oslikava stvarnost većine radnika jer dijeli populaciju na dva jednaka dijela, iznosila je 1.447 eura, dok je na razini Hrvatske ona bila osjetno niža i iznosila je 1.280 eura.

Energetski sektor na vrhu, tekstilna industrija na dnu

Analiza po djelatnostima otkriva duboke razlike u plaćama ovisno o sektoru u kojem se radi. Apsolutni pobjednik po visini primanja u Zagrebu je sektor vađenja sirove nafte i prirodnog plina, gdje je prosječna neto plaća u prosincu iznosila nevjerojatnih 3.301 euro, dok je bruto iznos u toj djelatnosti dosegnuo 5.093 eura.

Na drugom kraju ljestvice nalaze se tradicionalno slabije plaćeni sektori. Najniža neto plaća zabilježena je u proizvodnji odjeće, gdje su radnici u prosjeku primali 979 eura. U sektoru proizvodnje kože i srodnih proizvoda situacija je bila tek nešto bolja u bruto iznosu, koji je iznosio 1.313 eura, što je najniži zabilježeni bruto prosjek u gradu.

Detaljan uvid u distribuciju primanja

Osim prosjeka, statistika nudi i uvid u to koliko doista zarađuju različiti slojevi zaposlenika kroz kvartilne i decilne analize. Prvi decil, koji obuhvaća 10 posto najslabije plaćenih radnika u Zagrebu, prima neto iznos do 861 euro. S druge strane, deveti decil pokazuje da 10 posto najbolje plaćenih Zagrepčana zarađuje 2.713 eura neto ili više.

Zanimljivi su i podaci o cijeni rada po satu. Prosječna neto satnica u Zagrebu za prosinac iznosila je 9,12 eura, dok je bruto satnica bila 13,08 eura. Ovi podaci obuhvaćaju sve isplate za radno vrijeme, ali i naknade za godišnje odmore, blagdane i bolovanja do 42 dana, koji terete poslodavca.

Stabilnost unatoč mjesečnim oscilacijama

Gledajući širu sliku, u razdoblju od listopada do prosinca 2025. godine, prosječna mjesečna neto plaća u Zagrebu iznosila je 1.686 eura. To potvrđuje da se stabilan rast održava kroz cijeli zadnji kvartal godine, s porastom od 9,0 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Stručnjaci ističu da, iako nominalne plaće rastu, važno je pratiti i realnu kupovnu moć građana. S obzirom na to da su podaci na razini Hrvatske pokazali realni rast od 6,3 posto u odnosu na prethodnu godinu, može se zaključiti da plaće u Zagrebu ne samo da prate inflaciju, već je značajno nadmašuju, pružajući građanima viši životni standard.

Iako brojke od 1.693 eura neto zvuče optimistično i potvrđuju Zagreb kao ekonomsko središte države, podaci o medijalnoj plaći od 1.447 eura podsjećaju nas na to da polovica zaposlenih i dalje prima iznose koji su znatno ispod onih koje vidimo u naslovima. Jaz između visokoprofitabilnih sektora poput energetike i niskoprofitne prerađivačke industrije ostaje jedan od ključnih izazova za kreatore gradskih politika.

Dok Zagreb nastavlja bježati ostatku Hrvatske u pogledu primanja, stvarni uspjeh mjerit će se time koliko će se taj rast osjetiti u novčanicima onih koji se nalaze u donjim statističkim stupcima.