Prema podacima Hrvatske narodne banke, krajem kolovoza ukupni depoziti kućanstava iznosili su čak 41,9 milijardi eura, što je rast od 3,3 milijarde eura u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Iako štednja u bankama raste, sve je manje građana koji novac odlučuju oročiti, jer su se kamate na oročene depozite gotovo prepolovile, piše index.hr. U proteklih godinu dana, udio oročene štednje pao je s 29,2 na 24,7 posto, dok je prosječna kamatna stopa spala na svega 1,5 posto.

Građani više drže novac na računima nego u oročenju

Najveći dio štednje, oko 31,5 milijardi eura, nalazi se na tekućim i žiro računima građana, dok oročeni depoziti čine tek 10,3 milijarde eura. HNB objašnjava da građani sve češće biraju 'fleksibilnu štednju' jer se kamate na oročenje više ne isplate. Osim toga, sve veći broj ljudi preusmjerava novac u državne obveznice i 'narodne' trezorske zapise, koji nude sigurnost i nešto bolji prinos od klasične štednje u banci.

Rast štednje potaknut većim kreditiranjem

Ukupni depoziti domaćih sektora, ne računajući državu, porasli su na 62,5 milijardi eura, što je rast od 4,5 milijarde u odnosu na prošlu godinu. HNB ističe da je tome najviše pridonio porast kreditiranja građana, ali i ulaganja banaka u državne obveznice. Država je u istom razdoblju smanjila svoje depozite kod HNB-a, čime je dodatno povećala raspoloživi novac u sustavu.

Gdje se najviše štedi?

Prema analizi Hrvatske gospodarske komore, prosječni stanovnik Hrvatske ima 10.679 eura štednje, ali razlike među županijama su velike. Najviše štede građani Istarske županije, s prosjekom od 15.120 eura po stanovniku, a slijede Zagrepčani s 14.243 eura. Najmanje štednje imaju stanovnici Vukovarsko-srijemske i Virovitičko-podravske županije, s prosječnim iznosima od oko 5.000 eura.

Štednja se mijenja, povjerenje u banke ostaje

Unatoč padu oročene štednje, građani i dalje najviše vjeruju bankama. Više od dvije trećine štednje nalazi se na transakcijskim računima, dok udio oročenih depozita nastavlja padati. Stručnjaci procjenjuju da će se taj trend nastaviti i idućih mjeseci, osobito ako se kamate dodatno snize i ako država nastavi nuditi atraktivne oblike ulaganja kroz obveznice i zapise.