Državni zavod za statistiku objavio je najnovije podatke o indeksu potrošačkih cijena koji pokazuju da je inflacija u prosincu 2025. godine iznosila 3,3 % na godišnjoj razini.

Iako su cijene u odnosu na studeni blago pale za 0,4 %, ukupna slika za cijelu 2025. godinu otkriva da su građani u prosjeku plaćali 3,7 % više za osnovne životne potrepštine i usluge nego godinu ranije.

Ove brojke predstavljaju službenu mjeru inflacije u Hrvatskoj, kojom se prati koliko se mijenja cijena košarice dobara i usluga koju prosječno kućanstvo kupuje. Kada statističari kažu da je indeks porastao, to laički znači da naša kupovna moć opada jer za isti iznos novca možemo kupiti manje nego prije.

Stanovanje i režije kao glavni generatori inflacije

Najveći udar na kućne budžete u protekloj godini stigao je iz sektora stanovanja. Podaci DZS-a pokazuju da su troškovi stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva skočili za visokih 8,4 % na godišnjoj razini. To je ujedno i kategorija koja je najviše pridonijela ukupnom rastu inflacije.

Osim krova nad glavom, znatno su poskupjele i usluge u restoranima te hotelima, čije su cijene rasle za 7,6 %. Slijede ih troškovi komunikacije s rastom od 5,3 %, dok su alkoholna pića i duhan skuplji za 4,6 %. Zdravstvene usluge bilježe rast od 4,3 %, a segment rekreacije i kulture postao je skuplji za 3,4 %. Čak su i hrana te bezalkoholna pića, unatoč određenim stabilizacijama, na godišnjoj razini skuplji za 2,8 %.

Gdje su cijene padale?

Unatoč općem trendu poskupljenja, određene skupine proizvoda zabilježile su pad cijena, što je donekle ublažilo ukupni inflatorni pritisak. Najveće pojeftinjenje na godišnjoj razini zabilježeno je u sektoru prijevoza, gdje su cijene niže za 1,8 %. Pad od 1,2 % zabilježen je i u obrazovanju, dok su odjeća i obuća u prosjeku bili jeftiniji za 1 % u odnosu na prosinac prethodne godine.

Ako promatramo samo prosinac u odnosu na studeni, vidljivo je da su sezonska sniženja odigrala svoju ulogu. Cijene odjeće i obuće u samo mjesec dana pale su za 2,7 %. U istom kratkom razdoblju pojeftinili su i prijevoz za 1 %, hrana za 0,7 % te alkohol i duhan za 0,3 %.

Razlika između nacionalnog i europskog mjerenja

Važno je napomenuti da DZS objavljuje dvije vrste indeksa. Dok nacionalni indeks (IPC) služi kao mjera inflacije unutar Hrvatske, harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC) koristi se za usporedbu sa ostalim članicama Europske unije.

Prema tom europskom mjerilu, inflacija u Hrvatskoj u prosincu je bila nešto viša i iznosila je 3,8 % na godišnjoj razini. Glavna razlika leži u tome što HIPC u izračun uključuje i potrošnju stranih turista te institucionalnih kućanstava, što daje širu sliku kretanja cijena na domaćem tržištu.

Nova pravila od siječnja 2026. godine

Državni zavod za statistiku najavio je i važne promjene u metodologiji koje stupaju na snagu s podacima za siječanj 2026. godine. Uvodi se nova verzija europske klasifikacije osobne potrošnje, a u izračun inflacije po prvi put će biti uključene i igre na sreću. Također, mijenja se referentno razdoblje za izračun indeksa, što je standardna statistička procedura kojom se osigurava da košarica dobara koju stručnjaci prate ostane relevantna i odražava stvarne navike modernog potrošača.

Zaključak se nameće sam od sebe, iako se mjesečni pad cijena u prosincu može činiti kao dobra vijest, godišnji prosjek od 3,7 % jasno pokazuje da je 2025. godina bila izazovna za standard građana. Posebno zabrinjava činjenica da su najviše rasli troškovi onoga što se ne može izbjeći, poput stanovanja i režija. Predstojeće metodološke promjene u 2026. godini mogle bi donijeti još precizniji, ali potencijalno i stroži uvid u to koliko nas zapravo košta svakodnevni život.