Hrvatska industrijska proizvodnja u lipnju je zabilježila osjetan rast.

U odnosu na svibanj proizvodnja je povećana za 5,3 %, dok je u usporedbi s lipnjem prošle godine bila veća za 4,3 %, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.

Riječ je o podacima iz kojih su uklonjeni uobičajeni sezonski utjecaji i razlike u broju radnih dana. Time se dobiva preciznija slika stvarnog kretanja proizvodnje, bez utjecaja blagdana, godišnjih odmora i drugih kalendarskih razlika.

Najviše rasla proizvodnja materijala i dijelova

Najveći mjesečni rast zabilježen je u proizvodnji takozvanih intermedijarnih proizvoda. Riječ je o materijalima, dijelovima i drugim proizvodima koji se poslije koriste u daljnjoj proizvodnji. Njihova je proizvodnja u lipnju bila 11,5 % veća nego u svibnju.

Proizvodnja kapitalnih proizvoda, u koje se ubrajaju strojevi, oprema i druga sredstva potrebna poduzećima za rad, povećana je za 5,7 %. Proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju ostala je na istoj razini.

Istodobno je proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju, poput namještaja, kućanskih uređaja i sličnih proizvoda koji se koriste dulje vrijeme, smanjena za 9,8 %. Proizvodnja energije bila je niža za 0,2 %.

Godišnji rast nije zahvatio sve dijelove industrije

U usporedbi s lipnjem 2025. najviše je porasla proizvodnja intermedijarnih proizvoda, za 14,8 %. Proizvodnja energije povećana je za 1,2 %.

S druge strane, proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju pala je za 13,8 %, dok je proizvodnja kapitalnih proizvoda smanjena za 7,3 %. Pad od 1,6 % zabilježen je i kod netrajnih proizvoda za svakodnevnu potrošnju.

Podaci DZS pokazuju da ukupni rast industrije nije ravnomjerno raspoređen. Dok je potražnja za materijalima i dijelovima potrebnima za daljnju proizvodnju snažno porasla, proizvodnja dijela robe namijenjene građanima i ulaganjima poduzeća ostala je slabija.

Prerađivačka industrija povukla ukupni rezultat

Prerađivačka industrija, koja obuhvaća najveći dio hrvatske industrijske proizvodnje, u lipnju je proizvela 5,6 % više nego u svibnju. Proizvodnja u djelatnostima opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom povećana je za 4,1 %, dok je u rudarstvu i vađenju porasla za 0,8 %.

Na godišnjoj razini prerađivačka industrija zabilježila je rast od 4,0 %. Rudarstvo i vađenje istodobno su pali za 6,5 %, a opskrba energijom, plinom, parom i klimatizacijom za 0,7 %.

Zalihe veće nego prošle godine

Zalihe gotovih industrijskih proizvoda kod proizvođača na kraju lipnja bile su 5,9 % manje nego mjesec prije. Međutim, u usporedbi s lipnjem prošle godine bile su veće za 9,8 %.

Veće zalihe mogu značiti da su poduzeća povećala proizvodnju očekujući buduće narudžbe, ali i da dio proizvedene robe još nije pronašao kupca. Za jasniju procjenu bit će potrebno pratiti podatke tijekom sljedećih mjeseci.

Proizvodnja raste, broj radnika pada

Najveći razlog za oprez nalazi se u podacima o zaposlenosti. Broj zaposlenih u industriji u lipnju je bio 0,2 % veći nego u svibnju, ali čak 5,3 % manji nego u istom mjesecu prošle godine.

Istodobno je produktivnost rada u prvih šest mjeseci 2026. povećana za 6,0 %. To znači da je industrija u prosjeku proizvodila više po zaposlenom, no rast proizvodnje zasad nije praćen rastom broja radnih mjesta.

Rast postoji, ali još nije dovoljno širok

Lipanjski podaci potvrđuju da je hrvatska industrija završila prvo polugodište boljim rezultatom. Ipak, ukupna proizvodnja od siječnja do lipnja bila je samo 0,4 % veća nego u istom razdoblju prošle godine.

Snažan rezultat u jednom mjesecu zato još ne znači potpuni oporavak industrije. Pozitivno je što rast bilježi prerađivački sektor, ali pad zaposlenosti i slabiji rezultati pojedinih skupina proizvoda pokazuju da se poboljšanje još ne osjeća u cijeloj industriji.