Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), potrošačke cijene u studenome 2025. godine nastavile su rasti, bilježeći prosječno povećanje od 3,8 % u odnosu na studeni 2024. godine.

Na mjesečnoj razini, u usporedbi s listopadom 2025., cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju bile su u prosjeku više za 0,6 %. Ovi podaci predstavljaju opću mjeru inflacije u Republici Hrvatskoj.

Energenti i stanovanje najveći pokretači rasta

Analiza DZS-a prema glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP (European Classification of Individual Consumption according to Purpose) otkriva da najveći udar na kućne budžete i dalje dolazi iz skupine Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva. Cijene u toj skupini porasle su za impresivnih 8,8 % na godišnjoj razini, s doprinosom ukupnom porastu od značajnih +1,49 postotnih bodova.

Slijede skupine Restorani i hoteli s porastom od 7,3 %, te Komunikacija i Alkoholna pića i duhan s rastom od 5,1 %, odnosno 5,0 %. Cijene Hrane i bezalkoholnih pića porasle su za 4,0 %, s doprinosom od +1,07 postotnih bodova, što pokazuje da troškovi prehrane i dalje imaju ključnu ulogu u inflaciji. Rast je zabilježen i u skupinama Zdravlje (4,7 %), Rekreacija i kultura (3,7 %), Razna dobra i usluge (3,4 %) te Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva (0,4 %).

Porast cijena na godišnjoj razini ublažen je padom cijena u samo tri skupine: Odjeća i obuća (-2,5 %), Obrazovanje (-1,3 %) te Prijevoz (-0,1 %).

Stanovanje i energija i dalje predvode

Na mjesečnoj razini, u odnosu na listopad 2025., najveći rast cijena ponovno je zabilježen u skupini Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva s rastom od 2,4 %. Značajan mjesečni rast bilježe i Odjeća i obuća (1,3 %) te Prijevoz (1,1 %).

Gledano po posebnim agregatima, komponente Usluge (6,6 %), Energija (5,2 %) te Hrana, piće i duhan (4,1 %) ostvarile su rast cijena na godišnjoj razini. Jedini pad zabilježen je kod Industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije (-0,1%). Na mjesečnoj razini, cijene Energije porasle su za 3,5 %, dok su cijene Hrane, pića i duhana te Usluga u prosjeku ostale nepromijenjene.

Harmonizirani indeks potvrđuje trend rasta

Paralelno s nacionalnim indeksom, harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC), koji omogućuje usporedbu inflacije među zemljama Europske unije, također pokazuje trend rasta. Cijene mjerene HIPC-om u studenome 2025. bile su prosječno više za 4,3 % na godišnjoj te za 0,3 % na mjesečnoj razini.

Najnoviji podaci DZS-a jasno pokazuju da je glavni teret inflacije i dalje koncentriran na osnovne troškove života, ponajprije stanovanje i energente, čiji rast daleko nadmašuje prosječnu stopu inflacije. Unatoč blagom padu u nekoliko manjih kategorija, građani i dalje osjećaju snažan pritisak na kupovnu moć, osobito kroz više cijene hrane i stanovanja, nezaobilazne izdatke svakog kućanstva. Iako se očekuje stabilizacija inflatornih pritisaka, visoke godišnje stope rasta u ključnim sektorima i dalje zahtijevaju pažljivo praćenje ekonomske politike i tržišnih kretanja.