Hrvatska je među europskim zemljama u kojima je minimalna plaća u posljednjih 10 godina rasla najbrže kada se uspoređuje kupovna moć radnika, pokazuju podaci Eurostata objavljeni u publikaciji Key figures on Europe 2026.

Prema Eurostatu, minimalne plaće su se između 1. siječnja 2016. i 1. siječnja 2026. gledajući standard kupovne moći gotovo utrostručile u Rumunjskoj, dok su se više nego udvostručile u Litvi, Bugarskoj, Hrvatskoj, Slovačkoj i Poljskoj.

Najmanji relativni rast zabilježen je u Francuskoj i Malti.

Eurostat za izračun koristi standard kupovne moći

Eurostat u ovoj usporedbi ne gleda samo iznos plaće izražen u eurima, nego koristi PPS, odnosno standard kupovne moći. To znači da se plaće prilagođavaju razlikama u cijenama među državama. Drugim riječima, cilj je pokazati koliko minimalna plaća stvarno vrijedi u svakodnevnom životu, a ne samo koliki je njezin nominalni iznos.

Podaci se odnose na bruto mjesečne minimalne plaće, prije odbitka poreza na dohodak i doprinosa koje plaća radnik. Zbog toga se iznosi ne mogu izravno tumačiti kao novac koji radnik dobije na račun.

Njemačka i Luksemburg na vrhu

U siječnju 2026. najviša minimalna plaća prema kupovnoj moći bila je u Njemačkoj, gdje je iznosila 2.157 PPS. Slijedi Luksemburg s 2.035 PPS. Na suprotnom kraju ljestvice bila je Estonija s 886 PPS.

Eurostat napominje da nekoliko država nema nacionalno propisanu minimalnu plaću. Riječ je o Danskoj, Italiji, Austriji, Finskoj i Švedskoj. U tim zemljama plaće se češće uređuju kolektivnim ugovorima i sektorskim pravilima.

Hrvatski minimalac snažno porastao u 10 godina

Hrvatska se u Eurostatovoj usporedbi ističe kao jedna od zemalja u kojima je minimalna plaća više nego udvostručena u realnijoj usporedbi kupovne moći. To je posebno važno jer pokazuje da rast nije vidljiv samo na papiru, nego i u usporedbi s razinama cijena.

Prema uredbi Vlade Republike Hrvatske, minimalna plaća za 2016. godinu bila je određena u bruto iznosu od 3.120 kuna, što prema fiksnom tečaju konverzije iznosi oko 414 eura. Za 2026. godinu minimalna plaća utvrđena je u bruto iznosu od 1.050 eura. To znači da je minimalac u tom razdoblju nominalno porastao za oko 636 eura, odnosno približno 154 %. Drugim riječima, minimalna plaća je u 10 godina povećana oko 2,5 puta.

Rast ne znači da je Hrvatska sustigla najbogatije

Iako je Hrvatska među zemljama s najvećim rastom minimalne plaće, to ne znači da je dostigla države s najvišim primanjima. Podaci prije svega pokazuju brzinu promjene, a ne ukupnu razinu životnog standarda.

Drugim riječima, minimalac u Hrvatskoj rastao je snažno, ali razlika prema dijelu zapadnoeuropskih zemalja i dalje postoji. Posebno je važno razlikovati nominalni rast plaće od stvarne kupovne moći, jer cijene hrane, stanovanja, energije i usluga značajno utječu na to koliko radniku ostaje za život.

Hrvatska se prema Eurostatovim podacima nalazi među državama u kojima je minimalna plaća u posljednjih 10 godina najviše rasla prema kupovnoj moći. To je pozitivan pomak, ali i podsjetnik da se prava snaga plaće mjeri tek onda kada se usporedi s troškovima života.