Prema podacima Eurostata, Hrvatska je po vrijednosti minimalne plaće zauzela 11. mjesto među 27 promatranih europskih zemalja.

Kada se uzmu u obzir razlike u cijenama, hrvatska minimalna plaća u srpnju 2026. vrijedi 1.339 PPS. Slovenija je na 1.660 PPS, Njemačka na 2.164 PPS, a Srbija na 1.094 PPS.

Što zapravo znači 1.339 PPS?

PPS se najjednostavnije može opisati kao zamišljeni euro čija je vrijednost prilagođena prosječnim cijenama u Europskoj uniji. Tako 1.000 PPS označava kupovnu moć koju 1.000 € ima pri prosječnim cijenama u EU, dok 2.000 PPS predstavlja približno dvostruko veću količinu robe i usluga.

Hrvatskih 1.339 PPS zato znači da hrvatski bruto minimalac, uz cijene u Hrvatskoj, ima približno jednaku kupovnu vrijednost kao 1.339 € pri prosječnim europskim cijenama. Radnik pritom ne prima 1.339 € na račun jer PPS nije stvarna valuta ni iznos plaće, nego zajednička mjera za usporedbu.

Slovenija 24 % ispred Hrvatske

Slovenski minimalac prema kupovnoj moći vrijedi oko 24 % više od hrvatskoga, dok njemački minimalac ima približno 62 % veću kupovnu moć. Hrvatski minimalac istodobno vrijedi oko 22 % više od srpskoga.

Njemačka je na vrhu ljestvice, Slovenija je sedma, Hrvatska jedanaesta, a Srbija sedamnaesta. Drugim riječima, hrvatski radnik na minimalnoj plaći za svoj novac može kupiti više od radnika u Srbiji, ali i dalje osjetno manje od radnika na minimalcu u Sloveniji ili Njemačkoj.

Zašto nekih zemalja nema na ljestvici?

Austrija, Italija, Danska, Švedska i Finska nisu uključene jer nemaju jedinstvenu nacionalnu minimalnu plaću, nego se najniže plaće uglavnom određuju kolektivnim ugovorima za pojedine djelatnosti. Isto vrijedi za Island, Norvešku i Švicarsku. Bosna i Hercegovina, Gruzija i Kosovo također nemaju nacionalni minimalac koji odgovara Eurostatovoj metodologiji. Za Ukrajinu i Moldovu nije bio dostupan podatak u PPS, dok se za Tursku koristi podatak iz srpnja 2025. Ljestvica zato ne obuhvaća cijelu Europu, nego zemlje s jedinstvenom nacionalnom minimalnom plaćom i dostupnim podacima o njezinoj kupovnoj moći.

Manji jaz nego što se čini

Hrvatska ostaje u sredini europske ljestvice, ispred regije, ali osjetno iza razvijenijeg dijela Europske unije.

Zanimljivo je, međutim, da je jaz u stvarnoj kupovnoj moći nešto manji nego što bi sugerirala usporedba u eurima, hrvatski minimalac u srpnju 2026. iznosi 1.050 €, slovenski 1.482 €, razlika od 41 %, dok je u PPS-u ta razlika 24 %. To je zato što su cijene u Hrvatskoj niže nego u Sloveniji, pa niži trošak života barem djelomično ublažava učinak nižeg minimalca. Razlika ipak ostaje značajna. Hrvatski radnik na minimalnoj plaći i dalje ima osjetno manju kupovnu moć od onog u Sloveniji.