Prema podacima popisa stanovništva, broj stanovnika Hrvatske u razdoblju od 1971. do 1991. kontinuirano je rastao, da bi nakon toga, počevši od 2001., zabilježio pad.

Na Popisu 2021. evidentirano je najmanje stanovnika u novijoj povijesti, ukupno 3 871 833, a istovremeno je zabilježen i najmanji broj obitelji, njih 1 104 395, što jasno pokazuje dugoročne demografske promjene. U istom razdoblju smanjuje se i prosječna veličina kućanstva, dok je 1971. u jednom kućanstvu prosječno živjelo 3,4 osobe, 2021. taj broj smanjen je na 2,7, što odražava promjene u obiteljskim strukturama i životnom stilu.

Podaci jasno pokazuju i snažno starenje stanovništva. Prema Popisu 1971., prosječna starost stanovnika iznosila je 34 godine, dok je prema Popisu 2021. prosjek porastao na 44,3 godine, čime Hrvatska spada među najstarije zemlje Europe. Razlike između muškaraca i žena također su očite, muškarci su u prosjeku mlađi (42,6 godina), a žene starije (46 godina). Važno je napomenuti da podaci popisa iz 2011. i 2021. nisu potpuno metodološki usporedivi s ranijim popisima, no trendovi su jasni i kontinuirani.

Procjene sredinom 2024. pokazuju blagi rast broja stanovnika na 3 866 233, što predstavlja povećanje od 6 547 osoba ili 0,2% u odnosu na prethodnu godinu. Ovaj blagi porast nije dovoljno snažan da promijeni dugoročne demografske trendove, no signalizira moguće manje stabilne migracije i povremene prirodne priljeve stanovništva.

Starenje stanovništva ima višestruke društvene i ekonomske posljedice, uključujući povećane potrebe za zdravstvenom i socijalnom skrbi, smanjenje radno sposobnog stanovništva i veći pritisak na mirovinski sustav. Dugoročno, ovakvi trendovi utječu na planiranje javnih politika, obrazovanja i razvoja infrastrukture, jer sve starija populacija zahtijeva drugačiji tip usluga i podrške.

Promjene u obiteljskim strukturama također su značajne. Smanjenje prosječnog broja članova kućanstva i rast broja pojedinačnih domaćinstava odražavaju društvene promjene, uključujući kasniji ulazak u brak, nižu stopu rađanja djece i povećanu mobilnost mladih. Ove promjene imaju direktan utjecaj na tržište nekretnina, potrošačke navike i planiranje urbanih sredina.

Hrvatska je, prema dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku i popisu stanovništva, suočena s jednim od najizraženijih trendova starenja u Europi, što zahtijeva pažljivo strateško planiranje i prilagodbu društvenih i ekonomskih politika kako bi se očuvala kvaliteta života svih generacija.