Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku o isplaćenim plaćama za prosinac 2025. godine donose jasnu sliku o ekonomskom stanju zaposlenika u Republici Hrvatskoj na samom završetku godine.

Dok brojke na prvi pogled sugeriraju lagani pad u odnosu na studeni, detaljnija analiza otkriva stabilan godišnji rast primanja koji značajno premašuje stopu inflacije, osiguravajući građanima veći realni životni standard.

Razlika između prosjeka i stvarnosti u novčaniku

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za prosinac 2025. godine iznosila je 1.494 eura. U usporedbi sa studenim iste godine, kada je prosjek bio 1.498 eura, zabilježen je nominalni pad od 0,3 %.

Međutim, ono što bi moglo iznenaditi prosječnog čitatelja jest činjenica da je, usprkos tom nominalnom smanjenju, plaća u realnim okvirima zapravo porasla za 0,1 %. To praktički znači da su zaposlenici za svoj novac u prosincu mogli kupiti nešto više dobara i usluga nego mjesec ranije, unatoč manjem iznosu na računu.

Kada pogledamo širu sliku i usporedimo prosinac 2025. s istim mjesecom prethodne godine, kada je prosjek bio 1.361 euro, vidljiv je snažan zamah. Neto plaće su u godinu dana nominalno porasle za 9,8 %, dok je realni rast iznosio 6,3 %, što ukazuje na to da su primanja rasla brže od troškova života.

Medijalna plaća kao realniji pokazatelj standarda

Često se u javnosti raspravlja o tome kako prosječna plaća ne oslikava vjerno život većine građana jer visoke plaće manjine podižu ukupni prosjek. Upravo je zato podatak o medijalnoj plaći ključan za razumijevanje distribucije bogatstva. Medijalna neto plaća za prosinac 2025. iznosila je 1.280 eura. To znači da točno polovica zaposlenih u Hrvatskoj prima manje od tog iznosa, dok druga polovica prima više.

Zanimljivo je primijetiti da je medijalna plaća u prosincu zabilježila blagi rast u odnosu na studeni, kada je iznosila 1.278 eura, dok je prosječna plaća istovremeno blago pala. To sugerira da je u zadnjem mjesecu godine došlo do blagog poboljšanja primanja kod zaposlenika s nižim i srednjim primanjima, što je uobičajeno u razdobljima blagdanskih isplata i bonusa.

Veliki jaz između industrijskih sektora

Hrvatsko tržište rada i dalje karakteriziraju ekstremne razlike u primanjima ovisno o djelatnosti. Na samom vrhu ljestvice nalazi se proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, gdje su sretnici zaposleni u tom sektoru u prosincu primali prosječno 2.835 eura neto. S druge strane, radnici u proizvodnji odjeće i dalje se suočavaju s najnižim primanjima u državi, s prosjekom od svega 942 eura neto.

Ovaj jaz postaje još vidljiviji kada se promatraju bruto iznosi. Dok je najviša prosječna mjesečna bruto plaća u naftnoj industriji dosegla 4.321 euro, u tekstilnom sektoru ona je iznosila skromnih 1.238 eura. Takve razlike jasno ukazuju na visoku profitabilnost energetskog sektora u odnosu na radno intenzivne grane lake industrije koje se bore s globalnom konkurencijom.

Blagdanski mjesec donio je više radnih sati i bonuse

Prosinac je tradicionalno mjesec intenzivnog rada, što potvrđuje i podatak o 181 plaćenom satu, što je čak 14,6 % više nego u studenome. Najviše se radilo u vodenom prijevozu, dok su najmanji broj sati zabilježili zaposleni u socijalnoj skrbi bez smještaja.

Osim redovnih plaća, prosinac je donio i značajne isplate neoporezivih primitaka, u koje spadaju božićnice i prigodne nagrade. Prosječni neoporezivi primitak po broju primatelja iznosio je 562 eura. Najizdašniji u tim isplatama bili su poslodavci u sektoru stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti s prosjekom od 885 eura, dok su najskromnije bonuse dobili zaposleni u javnoj upravi i obrani, prosječno tek 391 euro.

Gledajući cjelokupnu 2025. godinu, prosječna neto plaća iznosila je 1.449 eura, što potvrđuje stabilan trend rasta od gotovo 10 % na godišnjoj razini. Iako inflacija više nije u fokusu kao ranijih godina, realni rast plaća od 6 % sugerira da su hrvatski radnici u 2025. godini ipak uspjeli značajnije popraviti svoju kupovnu moć.

Ipak, ostaje činjenica da medijalna plaća od 1.280 eura i dalje znatno kaska za prosjekom, što znači da veliki dio populacije i dalje živi s primanjima koja su ispod nacionalnog standarda koji sugerira prosjek od 1.494 eura. Ulazak u 2026. godinu s ovakvim brojkama daje prostora za oprezan optimizam, no duboke razlike između najplaćenijih i najslabije plaćenih zanimanja ostaju izazov za socijalnu koheziju društva.