Na samom vrhuncu ljeta, crnogorska obala dočekuje turiste praznim plažama i polupraznim kafićima, dok iznajmljivači i ugostitelji s nevjericom promatraju kako im srpanj polako izmiče, a pravu sezonu još uvijek čekaju, piše Nova.rs. Scena više podsjeća na dane pandemije nego na „staro normalnoˮ, pa mnogi ne kriju razočaranje. “Cijene su visoke, a gostiju nema kao prošlih godina. Sve podsjeća na zaboravljena vremena kada nas je spašavao domaći gost,” ističe Miljana, vlasnica salona ljepote u Budvi.

Srpski turisti kao spas, ali ove godine su rijetkost

Stranci su prisutni, čuju se talijanski, njemački i španjolski jezik, dok Rusa i Ukrajinaca ima kroz cijelu godinu posebno u većim gradovima, no lokalnom stanovništvu najdraži su i ekonomski najvažniji, gosti iz Srbije. “Srbi potroše sve što ponesu, ne štede na odmoru, a ove godine ih je vrlo malo. Čak ni 'paradajz turista' nema više, a to najbolje govori o dramatičnoj situaciji,” kazala nam je Miljana. Privatni smještaj u obalnim mjestima ove godine zjapi poluprazan. Najviše su pogođeni iznajmljivači koji su navikli da se srpski i bosanski gosti vraćaju iz godine u godinu.

Ekonomija, politika i konkurencija kao uzroci slabog interesa

Neki smatraju da je politička situacija osnovni razlog manjeg broja gostiju iz Srbije, dok drugi ukazuju na ekonomske razloge. “Ljudi više nemaju ni za osnovne namirnice, a kamoli za skupe ljetne aranžmane,” tvrdi Jovica, konobar iz Budve. On napominje kako kirije za lokale dosežu desetke tisuća eura i već su mnogi vlasnici na rubu bankrota. “Cijene nisu naša odgovornost, to diktiraju vlasnici i država, ali ako žele spasiti sezonu, moraju ih spustiti,” zaključuje.

Cjenovni šok na plažama

Cijene u Crnoj Gori ove sezone predmet su brojnih rasprava, pogotovo u medijima, jer je najam ležaljki i suncobrana na elitnim plažama, poput one u Pržnu pokraj Svetog Stefana, dosegao nevjerojatnih 200 eura po danu. Na manje ekskluzivnim gradskim lokacijama, cijene variraju između 15 i 120 eura, dok je privatni smještaj od 40 pa i više od 90 eura za noć, ovisno o lokaciji i vrsti smještaja.

Za četveročlanu obitelj, jedan dan na plaži s najmom ležaljki, suncobrana, kavom i sladoledom može lako doseći 50 eura ili više, a cijene hrane i pića u lokalima na plaži često su dvostruko ili trostruko više nego u običnim kafićima u gradu. U restoranima brze hrane, obrok za obitelj gotovo nikada ne pada ispod 20 eura, dok su cijene kave, piva i slastica u stalnom porastu.

Važno je naglasiti kako crnogorski turizam još uvijek nije pronašao balans između kvalitete usluge, cijene i strukture gostiju. Prema podacima za 2025. godinu, broj turista u prvih pet mjeseci je veći za 5,5% u odnosu na lani, međutim broj noćenja opada zbog kraćeg zadržavanja i sve veće popularnosti drugih destinacija poput Albanije i Grčke, gdje su cijene pristupačnije.

Većinu privatnih apartmana broje samo 50 do 60% popunjenosti čak i u srcu sezone. Osim priuštivosti, problematične su i loše povezane avionske linije i infrastruktura: “Gosti iz Zapadne Europe i Azije sve češće otkazuju zbog komplikacija u prometu, pa iako imamo više dolazaka, noćenja nam padaju,” ističe Nikola Pejović iz Udruženja hotelijera Crne Gore.

Za razliku od prije desetak godina kada su srpski gosti činili okosnicu sezone, današnji trendovi ukazuju na to da je sve više gostiju iz Izraela, Kine i Zapadne Europe, ali oni se rijetko vraćaju i ostaju kraće, što onemogućuje stabilan prihod iznajmljivačima i ugostiteljima. “Turisti koji nisu iz regije ne ostavljaju velik novac, ne izlaze i ne troše kao naši ljudi. Odu nakon nekoliko dana,” priznaje Dragan Popović, privatni iznajmljivač iz blizine Petrovca.

Crna Gora i dalje snažno ovisi o gostima iz Srbije, koji ostvaruju najviše dolazaka i noćenja. Ipak, njihova brojnost očito više nije garancija pune sezone. Domaći ugostitelji upozoravaju kako je ključ oporavka spuštanje cijena i poboljšanje infrastrukture, dok stručnjaci preporučuju veću diverzifikaciju ponude i promociju održivog i cjelogodišnjeg turizma.

Brojni vlasnici apartmana i manjih hotela suočavaju se s visokim porezima i davanjima, zbog čega više ne mogu dodatno spuštati cijene bez direktnog rizika za opstanak posla.

Najpoznatije crnogorske plaže kao što su Jaz, Mogren i Bečići, i dalje nude atrakcije turistima, ali cijene na elitnim lokacijama ostaju izvan dosega velikom broju gostiju.

Plaže su uglavnom šljunčane ili pješčano-šljunčane, što ih čini atraktivnim za određene goste, no nedostatak velikih besplatnih javnih sadržaja otežava pristup obiteljima s manjim budžetom.

“Ove godine imamo neuobičajeno malo gostiju iz Srbije i Bosne. Ljudi izgleda nemaju para ni za smještaj i hranu iz prodavaonice jer je sve toliko skupo da ne znam ni kako mi preživljavamo,” napominje Miljana iz Budve.

“Kirije za lokale su ogromne, a promet slab. Ako ne spustimo cijene, gotovo je sa sezonom,” upozorava Jovica, dugogodišnji konobar.

“Imamo goste sa svih strana svijeta, ali Srbi su nam najmiliji, od njih živimo,” kaže Dragan Popović, koji iznajmljuje apartmane u Petrovcu.

Za kraj, podsjetimo da su regionalni mediji objavili kako najam dvije ležaljke i suncobrana na poznatoj plaži u Pržnu iznosi čak 200 eura dnevno, dok je gostima hotela Maestral ta usluga uključena u cijenu boravka.