Nakon objave novih ekonomskih pokazatelja za početak 2026. godine, Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) uputila je javni apel za redefiniranjem pojedinih smjerova ekonomske politike.

Glavna poruka poslodavaca fokusira se na dvije ključne točke, ukidanje administrativnog ograničenja cijena hrane te preispitivanje zabrane rada nedjeljom.

S obzirom na to da inflacijski pritisci osjetno popuštaju, vodeći domaći poslodavci smatraju kako su mjere koje su uvedene kao krizni mehanizmi sada postale opterećenje za daljnji razvoj maloprodaje i distribucije.

Što donosi trenutačni Zakon o trgovini?

Za razumijevanje aktualnog spora ključno je podsjetiti na pravila koja su na snazi od 1. srpnja 2023. godine, kada su izmjene Zakona o trgovini drastično promijenile navike kupovanja u Hrvatskoj. Prema tom rješenju, trgovine su nedjeljom u pravilu zatvorene, uz iznimku od svega šesnaest radnih nedjelja u cijeloj kalendarskoj godini koje svaki trgovac raspoređuje prema vlastitim poslovnim potrebama.

Ova mjera uvedena je s ciljem postizanja balansa između poslovnog i privatnog života zaposlenika u trgovini, sektoru u kojem većinu radne snage čine žene. Iako su predviđene određene iznimke, poput trgovina na kolodvorima, aerodromima i benzinskim postajama, većina maloprodajnih lanaca i malih kvartovskih trgovina veći dio godine ostaje zatvorena. Upravo to ograničenje HUP sada vidi kao prepreku, ističući da se kupovna moć u turistički orijentiranoj zemlji ne bi smjela sputavati fiksno određenim brojem radnih dana.

Popuštanje inflacije kao argument za odmrzavanje cijena

Uz pitanje radnog vremena, poslodavci naglašavaju da je harmonizirana godišnja stopa inflacije u prosincu usporila na 3,8 posto. Ovakav trend, koji prati i pad cijena hrane te energenata na globalnim tržištima, prema mišljenju stručnjaka iz HUP-a, jasno ukazuje na to da su troškovni pritisci u proizvodnom lancu oslabjeli. U takvim okolnostima, daljnje zadržavanje takozvanih zamrznutih cijena za osnovne namirnice smatra se ekonomski neracionalnim jer stvara dodatne troškove poslovanju i narušava dinamiku slobodne tržišne utakmice.

Analitičari HUP-a posebno upozoravaju na iskustva Mađarske, gdje su dugotrajna ograničenja cijena dovela do nestašica proizvoda i povećana ovisnost o uvozu. Poruka poslodavaca je jasna, administrativno uplitanje u cijene ne rješava korijenske uzroke inflacije, već samo odgađa nužnu tržišnu prilagodbu koja je, s obzirom na trenutačne brojke, postala neizbježna.

Usporeni rast maloprodaje u usporedbi s Mediteranom

HUP naglašava kako je realni rast maloprodaje u Hrvatskoj u drugoj polovici protekle godine iznosio oko 2,5 posto, što je osjetno ispod rezultata koje bilježe druge mediteranske zemlje Europske unije. Smatra se kako ograničenje na samo 16 radnih nedjelja izravno doprinosi ovakvim rezultatima, limitirajući potencijalnu potrošnju. Umjesto krutih zakonskih zabrana, sugerira se model u kojem bi fokus bio na adekvatnom, znatno višem nagrađivanju radnika za rad nedjeljom, čime bi se omogućilo balansiranje između ekonomskih potreba poduzetnika i socijalnih prava zaposlenika.

Suzdržanost institucija i potraga za stabilnim rješenjem

Unatoč argumentiranim zahtjevima gospodarskog sektora, službena politika Vlade za sada nije uvažila ove prijedloge u smjeru hitnih zakonskih izmjena. Izvršna vlast i dalje prednost daje održavanju uspostavljenog modela koji se u javnosti komunicira kao važan alat socijalne stabilnosti i zaštite dostojanstva radnika. Trenutačna pozicija institucija sugerira oprez, iako se priznaje važnost ekonomskih trendova na koje ukazuje HUP, promjena zakona koji je prošao i test ustavnosti zahtjeva dublje analize od trenutačnog mjesečnog pada inflacije.

Može se zaključiti da Vlada ostaje pri stavu kako je sadašnji model 16 radnih nedjelja održiv kompromis. Iako su vrata za dijalog otvorena, nema naznaka da će se odustati od politike koja nedjelju definira kao primarno neradni dan za sektor trgovine.

Referenca: Publikacija 'Fokus tjedna', Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), siječanj 2026.; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini (NN 33/23).