Ustavni sud Crne Gore donio je povijesnu odluku kojom je proglasio neustavnim članak Zakona o unutarnjoj trgovini koji je godinama ograničavao rad trgovina nedjeljom i blagdanima.

Sudska ocjena temelji se na zaključku da je aktualna zabrana izravno kršila ustavno zajamčenu slobodu poduzetništva te načelo jednakosti svih građana i gospodarskih subjekata pred zakonom, piše index.hr. Ovom odlukom ukinuta je diskriminatorna praksa prema kojoj su određene trgovine, poput onih s mješovitom robom, morale ostati zatvorene, dok je drugima rad bio dopušten.

Obrazloženje suda naglašava kako zakonodavac nije pružio objektivno i razumno opravdanje za favoriziranje specifičnih objekata poput ljekarni, pekarnica i benzinskih postaja u odnosu na ostatak trgovačkog sektora. Takva selektivna primjena pravila dovela je do neravnopravnog položaja na tržištu, što je u suprotnosti s obvezom države da osigura fer tržišnu utakmicu. Iako je odluka donesena, zabrana rada ostaje na snazi do trenutka njezine službene objave u državnom listu, čime se završava višegodišnji spor pokrenut na inicijativu Unije poslodavaca.

Pravna bitka oko neradne nedjelje u Crnoj Gori trajala je od sredine 2019. godine, kada je parlament usvojio stroga ograničenja s ciljem zaštite prava radnika. Međutim, Ustavni sud je stao na stranu poslodavaca, smatrajući da se radnička prava mogu štititi drugim zakonskim mehanizmima, a ne potpunom zabranom rada koja narušava ekonomske slobode. Ova odluka predstavlja značajan zaokret u gospodarskoj politici susjedne države i otvara put potpunoj liberalizaciji trgovačkih aktivnosti tijekom vikenda, piše Index.hr.

Paralela s hrvatskim modelom i uloga obiteljskih obrta

Dok Crna Gora kreće putem ukidanja zabrana, Hrvatska i dalje održava model ograničenog rada nedjeljom, uz fiksni broj radnih nedjelja tijekom godine. Ipak, i u domaćem kontekstu dolazi do važnih promjena koje teže uspostavljanju ravnoteže između očuvanja tradicije i ekonomske opstojnosti malih poduzetnika. Poseban naglasak stavlja se na izmjene Zakona o obrtu kojima bi se omogućilo da obiteljski obrti ponovno nesmetano rade nedjeljom, pod uvjetom da u njima rade isključivo vlasnici ili članovi njihove uže obitelji.

Ovakve izmjene zakona u Hrvatskoj signaliziraju pokušaj spašavanja malih trgovaca i tradicijskih obrta koji su najviše pogođeni aktualnim ograničenjima. Za razliku od velikih trgovačkih lanaca koji lakše amortiziraju gubitke neradnih dana, obiteljski obrti često ovise upravo o prometu ostvarenom tijekom vikenda. Omogućavanjem rada samo članovima obitelji, država nastoji poštovati društveni konsenzus o neradnoj nedjelji kao danu za odmor radnika, dok istovremeno pruža slamku spasa mikro poduzetništvu koje je temelj lokalne ekonomije.

Budućnost tržišnih sloboda

Odluka crnogorskog Ustavnog suda šalje snažnu poruku svim državama regije o osjetljivoj granici između državnog intervencionizma i tržišnih sloboda. Dok se Crna Gora vraća potpunoj slobodi rada, hrvatski model s fokusom na obiteljske obrte nudi kompromisno rješenje koje pokušava pomiriti socijalnu osjetljivost i gospodarsku nuždu.

Dugoročno gledano, stabilnost trgovačkog sektora ovisit će o sposobnosti zakonodavca da kreira pravila koja su jednaka za sve, bez stvaranja povlaštenih skupina, uz istovremenu zaštitu dostojanstva onih koji te nedjelje provode na svojim radnim mjestima.