Ministar gospodarstva Ante Šušnjar službeno je potvrdio kako Vlada Republike Hrvatske ne planira uvoditi izmjene koje bi obiteljskim obrtima omogućile rad nedjeljom.

Ovom izjavom ministar je izravno demantirao nedavne medijske napise koji su sugerirali da se kroz izmjene Zakona o obrtu priprema teren za izuzeće malih obiteljskih trgovina od opće zabrane rada. Šušnjar je naglasio kako je postojeći zakonodavni okvir sasvim jasan te da nema potrebe za dodatnim intervencijama koje bi narušile trenutni sustav.

Povod za ovu reakciju bili su izvještaji koji su najavljivali da bi se u drugom kvartalu ove godine moglo omogućiti vlasnicima obiteljskih obrta da sami rade u svojim trgovinama bez ikakvih ograničenja. Ministar je takve spekulacije nazvao neutemeljenima te je pojasnio kako Zakon o obrtu uopće nije predviđen kao alat za reguliranje radnog vremena u trgovini jer je ta materija već u potpunosti pokrivena drugim propisima.

Obiteljske vrijednosti i vjerski značaj kao temelj odluke

Obrazlažući ustrajnost na zabrani rada nedjeljom, ministar Šušnjar istaknuo je duboke društvene i vjerske razloge koji stoje iza ove politike. Prema njegovim riječima, Hrvatska je država u kojoj većinu stanovništva čine katolici, što nosi i određenu odgovornost prema tradiciji i običajima. On smatra kako nedjelja treba ostati dan posvećen molitvi i svetkovanju, ali prvenstveno vrijeme koje će zaposlenici u sektoru trgovine provesti sa svojim najbližima.

Kao ključni uspjeh dosadašnje primjene zakona ministar navodi činjenicu da su se radnici u trgovinama vratili svojim obiteljskim stolovima. On vjeruje kako je društvena korist od zajedničkog nedjeljnog ručka i odmora daleko važnija od potencijalnog profita koji bi se ostvario radom u te dane. Ovakav stav odražava politiku aktualne vlasti koja teži uspostavi bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života građana.

Financijski pokazatelji ne bilježe gubitke za državni proračun

Jedno od najčešćih pitanja u javnosti odnosi se na utjecaj neradne nedjelje na ekonomiju i državnu blagajnu. Ministar gospodarstva umiruje javnost i poduzetnike tvrdeći kako službeni podaci pokazuju stabilnost. Analize prometa sugeriraju da se potrošnja nije smanjila nego se jednostavno preraspodijelila na druge dane u tjednu. Kupci su se brzo prilagodili novim pravilima pa se veći dio prometa koji se nekada ostvarivao nedjeljom sada bilježi subotom ili pak ponedjeljkom ujutro.

S obzirom na to da se ukupna količina novca koju građani troše nije bitno promijenila, ni trgovačke kompanije ni državni proračun nisu osjetili negativne posljedice. Šušnjar je dodao kako je tržište ravnopravno za sve sudionike te da bi uvođenje iznimaka za određene oblike poduzeća, poput obiteljskih obrta, moglo dovesti do diskriminacije i narušavanja pravedne tržišne utakmice.

Razumijevanje modela od 16 radnih nedjelja

Za one koji nisu detaljno upoznati s pravnom regulativom, važno je pojasniti što trenutni Zakon o trgovini zapravo propisuje. Trgovci u Hrvatskoj imaju pravo izabrati 16 nedjelja u cijeloj kalendarskoj godini tijekom kojih će njihova vrata biti otvorena za kupce. To znači da trgovine ne moraju biti zatvorene svaku nedjelju, već vlasnici sami strateški odlučuju kada im je rad najisplativiji, što je najčešće tijekom ljetne turističke sezone ili u vrijeme božićnih blagdana.

Ipak, u praksi se pojavila značajna razlika u primjeni ovog modela između velikih sustava i malih poduzetnika. Veliki trgovački lanci, koji posjeduju više prodajnih mjesta u istom gradu ili regiji, mogu s lakoćom rotirati radne nedjelje. Na taj način postižu da jedna njihova trgovina ne radi, dok je druga u neposrednoj blizini otvorena, čime zadržavaju kupce i osiguravaju stalnu dostupnost svojih usluga tijekom cijele godine.

S druge strane, mali obiteljski trgovci koji najčešće imaju samo jedan objekt nemaju tu mogućnost manevriranja. Za njih 16 nedjelja predstavlja fiksno ograničenje bez mogućnosti pokrivanja tržišta kroz druge lokacije, što ih stavlja u bitno drugačiji tržišni položaj u odnosu na velike konkurente koji mogu strateški rasporediti radno vrijeme svojih poslovnica.

Odluka Ministarstva gospodarstva da ne popusti pred pritiscima za liberalizaciju rada malih obrtnika šalje jasnu poruku o smjeru u kojem se kreće domaće tržište rada. Iako se u javnosti često lome koplja između slobode poduzetništva i socijalnih prava, trenutna administracija čvrsto stoji uz argumente o zaštiti obitelji i očuvanju tradicije.

Dok god financijski pokazatelji ne budu pokazivali dramatičan pad potrošnje, teško je očekivati da će doći do bilo kakvog ublažavanja pravila. Za hrvatske građane to znači nastavak planiranja kupovine unaprijed, dok za radnike u trgovini nedjelja ostaje siguran dan za odmor, barem u okvirima koje dopušta kvota od šesnaest radnih vikenda godišnje.