Razdoblje korone donijelo je nagli prelazak na rad od kuće. Tada su milijuni Nijemaca preko noći napustili urede i zamijenili ih kuhinjskim stolovima i dnevnim sobama. Iako se svijet u međuvremenu otvorio, dio zaposlenih ne želi odustati od fleksibilnosti koju su stekli.

Poslodavci, s druge strane, sve češće traže povratak u urede. Zanima li vas koliko ljudi u Njemačkoj i dalje radi od kuće?

Statistika govori više od riječi

Prema podacima platforme Zety, još uvijek 23,5 posto zaposlenih povremeno radi od kuće, a 13,2 posto to čini svakodnevno, piše Bild. U vrijeme prvog lockdowna 2020. udio je bio viši, oko 27 posto, dok je prije pandemije tek svaka deseta osoba tako obavljala posao. Posebno se izdvajaju stručnjaci iz IT sektora, freelanceri i rukovoditelji, gdje i do 40 posto koristi mogućnost rada iz vlastitog doma.

Prednosti koje zaposleni cijene

Karijerni savjetnici ističu da rad od kuće zaposlenima donosi više sna, manje vremena provedenog u prometu i mogućnost da pauzu uzmu kad im najviše odgovara. Sve to pridonosi zadovoljstvu, smanjuje rizik od izgaranja i u konačnici može povećati produktivnost. Mnogi zaposlenici stoga ovaj model doživljavaju kao privilegiju koju ne žele izgubiti.

Zašto poslodavci oklijevaju

Unatoč svemu, brojni poslodavci i dalje sumnjaju u učinkovitost rada na daljinu. Poseban problem vide u nedostatku kontrole, zbog čega mnoge tvrtke, osobito u Sjedinjenim Državama, koriste digitalne alate za nadzor zaposlenih. Ipak, znanstvene analize za sada ne potvrđuju da rad od kuće automatski smanjuje produktivnost.

Pravni okvir i stav mladih

Mladi između 16 i 24 godine jasno pokazuju da im je rad od kuće važan. Čak 40 posto njih ističe ga kao ključan kriterij prilikom zapošljavanja. Ipak, u njemačkom zakonodavstvu i dalje nema općeg prava na rad od kuće. Takva mogućnost postoji samo ako je uređena ugovorom ili dogovorena dugotrajnom praksom. Prema riječima stručnjaka, pregovor između poslodavca i radnika najčešće se pokaže najboljim rješenjem.

Rad od kuće, u uredu ili na terenu, što donosi svaka opcija?

Za mnoge je rad iz vlastitog doma sinonim slobode. Manje stresa zbog putovanja, bolja ravnoteža privatnog i poslovnog života i mogućnost rada u okruženju koje sami biraju. Ipak, izazovi su jasni, granica između posla i privatnog života često nestaje, a društvena izolacija može postati teret.

Ured nije samo prostor gdje se radi, nego i mjesto gdje se gradi timska energija. Susreti licem u lice potiču kreativnost i spontanu razmjenu ideja. S druge strane, povratak uredskom ritmu znači i povratak gužvama u prometu, dodatnim troškovima prijevoza i često strožem radnom vremenu.

Za određene profesije rad na terenu nije samo opcija nego i nužnost. Građevinari, medicinski radnici, novinari ili servisni tehničari posao jednostavno ne mogu obavljati isključivo za računalom. Prednost je snažan osjećaj dinamike i bliskost s ljudima, no cijena su češća putovanja, fizički napor i nepredvidiv raspored.

Na prostoru bivše Jugoslavije situacija podsjeća na Njemačku, ali s naglaskom na manju prisutnost rada od kuće. Mnoge tvrtke još uvijek naglašavaju rad u uredu, dok digitalna infrastruktura u nekim područjima otežava stabilan rad na daljinu. Istovremeno, mladi stručnjaci jasno iskazuju želju za fleksibilnošću, a strane kompanije s poslovanjem u regiji često je i nude.

Na kraju se sve svodi na prilagodbu. Zaposleni traže ravnotežu između fleksibilnosti i sigurnosti, dok poslodavci žele učinkovitost i kontrolu. Najbolje rješenje vjerojatno leži u modelu koji kombinira rad od kuće s određivanjem dana kada je prisutnost u uredu obavezna. Time se spajaju najbolje strane svih svjetova i omogućava kompromis koji odgovara i radnicima i menadžerima.