Njemački poslodavci ozbiljno su zabrinuti nakon najave kancelara Friedricha Merza da će se godišnja kvota radnika sa zapadnog Balkana prepoloviti s 50.000 na 25.000.

Industrijska i trgovinska komora Baden-Württemberga upozorava da bi ova odluka mogla imati snažne posljedice, posebno u sektorima koji već godinama muku muče s nedostatkom zaposlenih, poput građevinarstva i njege starijih osoba.

Prema pisanju lista Staatsanzeiger, Njemačka riskira dodatno usporavanje gospodarskog rasta upravo zbog manjka kvalificirane radne snage.

Poslodavci traže ukidanje kvota

Predsjednica Komore Zuzane Here naglasila je da je postojeća regulativa omogućila tvrtkama brže i jednostavnije zapošljavanje bez nepotrebnih birokratskih prepreka, piše oslobodjenje.ba. Na stranici Savezne industrijske i privredne komore dodaje se kako poslodavci ne samo da žele zadržati kvotu od 50.000, već traže njeno potpuno ukidanje te primjenu sličnih modela i za zemlje izvan Europske unije. Njemački poduzetnici uvjereni su da bi to pomoglo i njihovoj ekonomiji i društvima iz kojih radnici dolaze.

Statistika otkriva novi problem

Iako poslodavci traže više radnika, službeni podaci pokazuju da kvota ni prošle godine nije bila popunjena. Tijekom 2024. izdano je 25.700 viza, ali je u Njemačkoj zaposlenje pronašlo samo oko 16.000 radnika sa zapadnog Balkana. Razlog leži u dugim administrativnim procedurama, beskrajnim listama čekanja u ambasadama i konzulatima te dodatnim izazovima pri prilagodbi nakon dolaska u Njemačku.

Stav poslodavaca iz Republike Srpske

Na ovu odluku osvrnuli su se i gospodarstvenici iz Republike Srpske. Goran Račić, predsjednik Privredne komore RS, istaknuo je da je interes da radnici ostanu na domaćem tržištu. „Nama je interes da ti ljudi ostanu na prostoru RS jer je u zadnjih nekoliko godina došlo do rasta plaća na našem prostoru i sigurno da im je bolja varijanta da ostanu ovdje“, izjavio je Račić.

Automatizacija kao rješenje

Njegovo mišljenje dijeli i Zoran Škrebić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, koji naglašava da same veće plaće neće zaustaviti odlazak radnika. „Do boljeg ambijenta dolazi se putem tehnološkog razvoja i automatizacije proizvodnih procesa. Time se poboljšavaju uvjeti rada i smanjuje broj teških poslova, što motivira ljude da ostanu“, poručio je Škrebić.

Njemačko tržište rada na prekretnici

Njemačka se već godinama oslanja na strane radnike, posebno u zanimanjima koja domaći građani sve manje biraju. Procjene govore da toj zemlji nedostaje više od 400.000 radnika godišnje, a najtraženiji su stručnjaci u zdravstvu, logistici, ugostiteljstvu i građevini.

Radnici iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i drugih zemalja regije postali su važan oslonac njemačke ekonomije. Oni su cijenjeni zbog radne etike, spremnosti na mobilnost i brze prilagodbe uvjetima rada. Mnogi se odlučuju na trajni ostanak, dok drugi odlaze sezonski i vraćaju se kući.

Istovremeno, države Balkana suočavaju se s valom iseljavanja koji pogađa sve sektore, od medicinskih sestara do vozača kamiona. Stanovništvo se ubrzano smanjuje, a procjene pokazuju da će neke zemlje do 2050. izgubiti i do četvrtine populacije. To stvara dodatni pritisak na lokalna tržišta rada. Jedna od najvećih prepreka ostaje birokracija. Radnici se često suočavaju s mjesecima čekanja na termine u ambasadama, kompliciranim procedurama i visokim troškovima iseljenja. Poslodavci u Njemačkoj upozoravaju da se bez reforme sustava neće moći osigurati dovoljan broj ljudi, čak i ako kvote ostanu visoke.