Nakon što je Slovenija uvela ustavnu zaštitu gotovog novca, i Švicarska je 8. ožujka 2026. godine na referendumu potvrdila da ustavno su učvršćeni status franka i opskrba gotovinom.

Iako građani nisu prihvatili izvornu narodnu inicijativu pod nazivom 'Gotovina je sloboda', uvjerljivom su većinom poduprli vladin protuprijedlog. Time su švicarski franak i obveza Švicarske narodne banke da osigurava opskrbu gotovinom uneseni izravno u Ustav, čime je ovo pitanje podignuto na najvišu pravnu razinu.

Dva prijedloga i jasan izbor birača

Švicarski glasači pred sobom su imali dvije opcije. Prva je bila ambicioznija narodna inicijativa koja je zahtijevala da država u svakom trenutku jamči dovoljnu količinu kovanica i novčanica te da se franak ne smije zamijeniti drugom valutom bez izravnog pristanka građana i kantona. S druge strane stajao je umjereniji protuprijedlog savezne vlasti koji je pratio isti smjer, ali se oslanjao na preciznije zakonske formulacije.

Ishod glasanja uklonio je sve dvojbe. Narodna inicijativa odbačena je s 54,4 % glasova protiv, dok je vladin protuprijedlog prihvaćen uvjerljivom većinom od 73,4 % glasova. Švicarci su tako odbili šire zahtjeve aktivista, ali su podržali rješenje kojim se ustavno osigurava prisutnost gotovog novca u monetarnom sustavu.

Što donosi ustavno definiranje monetarnog okvira?

Prihvaćeni tekst ne uvodi automatsko pravo na plaćanje gotovinom u svakoj situaciji, ali ustavno učvršćuje dva temeljna stupa poretka. Prvi je službeni status franka kao nacionalne valute, a drugi je obveza Švicarske narodne banke da osigurava opskrbu gotovinom. Država je ovime odlučila da dostupnost fizičkog novca više ne bude samo stvar zakonske regulative, već trajna ustavna obveza.

Iako su ove odredbe i ranije postojale u zakonodavstvu, njihovo podizanje na višu pravnu razinu osigurava veću stabilnost sustava. Izmjena ovih ustavnih odredbi u budućnosti bi zahtijevala ponovnu odluku naroda i kantona, što onemogućuje njihovu promjenu jednostavnom parlamentarnom većinom.

Svakodnevica bez naglih potresa

Za prosječnog građanina ili posjetitelja Švicarske ova odluka ne donosi trenutačne promjene u trgovinama. Savezne vlasti izričito naglašavaju da prihvaćeni prijedlog nema neposredne praktične posljedice niti stvara opće pravo na plaćanje gotovinom u svakoj situaciji. Privatni subjekti, poput restorana ili trgovina, i dalje zadržavaju autonomiju u odlučivanju o načinima naplate svojih usluga.

Ipak, politička i pravna težina ovog čina je značajna. U jeku globalne digitalizacije Švicarska je poslala poruku da tehnološki napredak ne smije isključiti fizički novac. Ustavna zaštita dostupnosti gotovine postala je simbol kontinuiteta i jamstvo da će gotov novac ostati sastavni dio švicarskog monetarnog identiteta.

Razlika između švicarskog i slovenskog modela

Usporedba sa Slovenijom često se pojavljuje u javnim raspravama, no važno je naglasiti da slovenski i švicarski model nisu identični. Slovenija je u svoj ustavni poredak unijela šire pravo na uporabu gotovine, navodeći da svatko ima pravo koristiti fizički novac u bankarskim transakcijama i općem pravnom prometu. Švicarski model je uži i fokusira se na institucionalni okvir, odnosno na ustavno učvršćivanje statusa franka i obvezu Švicarske narodne banke da osigurava opskrbu gotovinom. Iako su pristupi različiti, oba rješenja teže dugoročnom očuvanju uloge gotovog novca.

Poruka o monetarnom suverenitetu

Ovaj referendum pokazao je da pitanje gotovine nadilazi tehničke aspekte načina plaćanja i postaje pitanje povjerenja u državne institucije. Dok digitalni novčanici i aplikacije postaju sve prisutniji, Švicarska je odlučila da fizički novac mora ostati ustavno prepoznata opcija. Ova odluka učvršćuje mjesto gotovine u monetarnom sustavu i osigurava da njezina dostupnost ostane trajna obveza države.