Švicarska savezna vlada donijela je odluku za hrvatske državljane koja označava završetak dugogodišnjeg procesa integracije Hrvatske u sustav slobodnog kretanja osoba.

Od početka 2026. godine, radnici iz Hrvatske više se neće suočavati s brojnim ograničenjima, kvotama niti posebnim dozvolama koje su godinama limitirale njihov pristup švicarskom tržištu rada. Ova odluka temelji se na službenim podacima za proteklu godinu koji su pokazali da broj useljenika nije premašio kritične granice koje bi Švicarskoj omogućile daljnje produljenje restrikcija.

Razumijevanje mehanizma zaštitne klauzule

Kako bi se razumjela važnost ove odluke, potrebno je pojasniti što je zapravo bila takozvana zaštitna klauzula. Prema sporazumu o slobodnom kretanju osoba između Švicarske i Europske unije, Švicarska je imala pravo privremeno ograničiti broj radnih dozvola za nove države članice ako bi došlo do naglog i prekomjernog priljeva radne snage. Te su se restrikcije provodile kroz kvote, odnosno unaprijed određeni maksimalni broj dozvola koje se mogu izdati u jednoj kalendarskoj godini.

Za Hrvatsku je to značilo da su se izdavale dvije vrste dozvola. Dozvola B bila je namijenjena onima koji dolaze na dugotrajni boravak i rad, dok je dozvola L bila rezervirana za kratkotrajni boravak, obično za sezonske poslove ili ugovore kraće od godinu dana. Prema pravilima sporazuma o slobodnom kretanju osoba između Švicarske i Europske unije, Švicarska je krajem 2025. godine morala provjeriti postoje li uvjeti za uvođenje ograničenja za radnike iz Hrvatske u 2026. godini. Odluka se ne donosi proizvoljno, već isključivo na temelju službenih statističkih podataka o broju izdanih radnih dozvola. Budući da broj hrvatskih radnika u Švicarskoj tijekom 2025. godine nije premašio zakonom propisane pragove, utvrđeno je da nema pravne osnove za uvođenje bilo kakvih ograničenja u 2026. godini.

Statistika koja je presudila u korist hrvatskih radnika

Tijekom cijele 2025. godine, švicarske vlasti su budno pratile broj izdanih dokumenata. Prema službenom izvješću Saveznog vijeća od 14. siječnja 2026. godine, zabilježeno je ukupno 1.701 izdanih dozvola kategorije B te 792 dozvole kategorije L za hrvatske državljane.

Da bi Švicarska mogla legalno nastaviti s ograničenjima, brojke su morale prijeći prag od 2.004 dozvole za dugotrajni boravak i 1.116 za kratkotrajni boravak. Budući da je stvarni interes radnika ostao ispod tih pragova, uvjeti za aktivaciju zaštitne klauzule nisu ispunjeni.

Hrvatski doprinos švicarskom gospodarstvu

Iako se često strahovalo od masovnog priljeva radne snage, podaci pokazuju da su hrvatski radnici činili tek skroman udio od 2 % ukupnog imigracijskog vala iz zemalja Europske unije i EFTA-e tijekom prošle godine. Hrvati u Švicarskoj nisu samo broj u statistici, već čine ključni dio radne snage u sektorima koji se suočavaju s kroničnim nedostatkom kadrova.

Najveći broj hrvatskih državljana zaposlen je u industrijskom sektoru, građevinarstvu i trgovini, no posebno je značajan njihov doprinos u zdravstvu i socijalnoj skrbi. Upravo su to grane gospodarstva u kojima Švicarska tradicionalno ovisi o kvalificiranim stranim radnicima kako bi održala visoku razinu usluga i proizvodnje.

Službeni stav švicarskih vlasti

U službenom priopćenju naglašeno je kako se ovim činom Hrvatska izjednačava s ostalim članicama Europske unije. Savezno vijeće je potvrdilo da su uvjeti za slobodu kretanja sada u potpunosti ostvareni.

'Hrvatski državljani sada uživaju potpunu slobodu kretanja osoba kakva se primjenjuje na državljane ostalih država članica Europske unije', stoji u izvješću Saveznog vijeća koje je predstavljeno javnosti sredinom siječnja.

Ovaj citat potvrđuje da se švicarska administracija strogo drži protokola koji je stupio na snagu još 2017. godine, a koji je predviđao postupno otvaranje tržišta tijekom deset godina.

Pogled u budućnost

Odluka o potpunom ukidanju kvata za hrvatske radnike od 2026. godine predstavlja pobjedu diplomacije i dokaz stabilnosti hrvatske radne migracije. Za prosječnog radnika iz Hrvatske, ovo znači kraj administrativnih noćnih mora, neizvjesnosti oko dobivanja dozvole i čekanja u redovima dok se kvota ne isprazni.

Ovo je ujedno i jasna poruka da se hrvatska radna snaga u Švicarskoj percipira kao vrijedan i integriran dio društva, a ne kao prijetnja lokalnom tržištu rada. Dok se Švicarska bori s demografskim izazovima i potrebom za stručnjacima, slobodan pristup tržištu za Hrvate dolazi kao prirodan slijed događaja koji će dodatno ojačati gospodarske veze između dviju zemalja.