Dok se veći dio Europe suočava s ekonomskom neizvjesnošću i stagnacijom plaća, jedna alpska država i dalje prkosi trendovima te otvara vrata tisućama novih stručnjaka.

Švicarska se ponovno potvrđuje kao najpoželjnija destinacija za radnike iz cijeloga svijeta, a najnoviji podaci pokazuju da je potražnja za radnom snagom dosegnula kritične točke. Prema službenim podacima europskog portala za radnu mobilnost EURES, u ovom je trenutku otvoreno čak 20.000 radnih mjesta u različitim industrijama.

Ono što najviše privlači pažnju potencijalnih kandidata jesu iznosi koji se pojavljuju na platnim listama, piše novinar Fran Franjković za Dnevno.hr. Prosječna mjesečna primanja u ovoj zemlji kreću se oko 7.400 eura, dok u određenim sektorima ti iznosi postaju još impresivniji. Ipak, iza blještavila visokih brojki krije se strogo tržište koje od kandidata zahtijeva vrhunsku pripremu i specifične vještine.

Sektori u kojima je potreba za kadrovima najizraženija

Najveći pritisak trenutno trpi zdravstveni sustav koji vapi za kvalificiranim osobljem. Bolnice i klinike diljem zemlje traže liječnike specijaliste, a poseban je naglasak stavljen na pedijatriju, ginekologiju, anesteziologiju i internu medicinu. Uz visokoobrazovani kadar, postoji i ogromna potreba za medicinskim sestrama, kirurškim tehničarima te pomoćnim osobljem u njezi starijih osoba.

Osim zdravstva, tehnička i industrijska zanimanja čine značajan dio otvorenih natječaja. Švicarska industrija kontinuirano traži stručne strojare, metalce i stolare koji posjeduju praktično iskustvo. Također, farmaceutski i radiološki tehničari nalaze se na popisu najtraženijih zanimanja, što odražava snagu švicarskog farmaceutskog sektora koji je jedan od vodećih u svijetu. Geografski gledano, najviše prilika koncentrirano je u ekonomski najsnažnijim regijama kao što su Zürich, sjeverozapadni dio zemlje te središnja Švicarska.

Astronomski iznosi u IT sektoru i financijama

Kada se govori o plaćama, Švicarska se nalazi u samom svjetskom vrhu. U sektorima informacijskih tehnologija i telekomunikacija, mjesečna primanja često premašuju devet tisuća i sedamsto eura. Financijski sektor, po kojemu je ova zemlja globalno poznata, nudi još više iznose pa stručnjaci u bankarstvu i osiguranju mogu zaraditi i do deset tisuća i osamsto eura mjesečno.

Čak i u manje plaćenim zanimanjima, iznosi rijetko padaju ispod šest tisuća i petsto eura, što su brojke koje su u većini europskih zemalja nezamislive čak i za visoke menadžerske pozicije. Ovakva primanja rezultat su snažnog gospodarstva, ali i visoke produktivnosti rada koja se u Švicarskoj smatra standardom.

Što se krije iza visokih primanja i koje su prepreke?

Iako zvuči kao idealna prilika, ulazak na švicarsko tržište rada nosi sa sobom niz izazova koje mnogi kandidati u početku zanemare. Prva i osnovna prepreka je poznavanje jezika. Ovisno o kantonu, poznavanje njemačkog, francuskog ili talijanskog jezika najčešće nije samo prednost nego i eliminacijski uvjet. Većina poslodavaca traži visoku razinu pismenosti i govornih vještina kako bi osigurali besprijekornu komunikaciju unutar timova.

Druga važna stavka su radne dozvole. Švicarska ima vrlo precizno uređen sustav boravišnih dozvola koji ovisi o državljanstvu radnika i vrsti ugovora o radu. Postupak dobivanja dokumentacije može biti dugotrajan i zahtijeva strogo pridržavanje administrativnih pravila. Također, većina poslova zahtijeva formalno priznavanje diploma i certifikata, što je proces koji može potrajati mjesecima.

Hrvatima omogućena puna sloboda kretanja

Dodatnu važnu vijest donosi odluka Saveznog vijeća Švicarske Konfederacije o potpunom ukidanju ograničenja za pristup hrvatskih državljana tamošnjem tržištu rada jer broj izdanih dozvola u protekloj godini nije dosegnuo pragove za aktivaciju zaštitne klauzule. Ovim činom hrvatski radnici ostvaruju punu slobodu kretanja i trajno su izjednačeni s ostalim državljanima Europske unije čime su uklonjene sve pravne mogućnosti za ponovno uvođenje kvota u budućnosti. Dosadašnji podaci pokazuju da su Hrvati činili dva posto ukupne imigracije s prostora Europe pri čemu su se najčešće zapošljavali u sektorima industrije, građevinarstva, trgovine na malo te u zdravstvenim i socijalnim djelatnostima.

Jedna od informacija koja često iznenađuje strane radnike jest činjenica da Švicarska na nacionalnoj razini uopće nema zakonski propisanu minimalnu plaću. Dok su mnoge zemlje Europske unije navikle na fiksne minimalne iznose, u Švicarskoj se plaće dogovaraju izravno između poslodavca i radnika ili su definirane kolektivnim ugovorima za određene grane industrije.

Švicarska ostaje obećana zemlja za one koji su spremni na naporan rad i stalno usavršavanje. Dvadeset tisuća otvorenih mjesta jasan je signal da ovo gospodarstvo ne usporava, ali istovremeno šalje poruku da se traži isključivo kvaliteta. Za prosječnog radnika iz Hrvatske ili ostatka regije, ovi iznosi predstavljaju priliku za potpunu financijsku transformaciju.

Međutim, važno je ostati realan. Preseljenje u Švicarsku nije samo promjena adrese nego i potpuna prilagodba sustavu koji cijeni točnost, disciplinu i vrhunsku stručnost. Oni koji posjeduju tražene vještine i spremni su svladati jezičnu barijeru, u Švicarskoj će pronaći ne samo visoku plaću, nego i razinu profesionalne sigurnosti koja se danas rijetko viđa bilo gdje drugdje u svijetu. S obzirom na trend starenja populacije, očekuje se da će potražnja za radnicima u budućnosti samo rasti, što Švicarsku dugoročno drži na tronu najpoželjnijih tržišta rada.