Hrvatska bi do 2030. mogla imati manje od 50.000 nezaposlenih osoba.

Istodobno bi broj zaposlenih mogao dosegnuti približno 1,91 milijun. Takvu projekciju u poglavlju o demografskim promjenama i migracijama donosi Hrvatski zavod za zapošljavanje u Strategiji poslovanja od 2026. do 2030. godine.

Od gotovo 286.000 nezaposlenih do povijesno niskih brojki

Razmjeri promjene vidljivi su iz godišnjih prosjeka. Hrvatska je 2015. imala 285.906 registriranih nezaposlenih, dok ih je 2025. bilo 81.162. Za 10 godina njihov se broj smanjio za više od 200.000.

U istom razdoblju broj zaposlenih porastao je s približno 1,39 milijuna na 1,76 milijuna. HZZ očekuje daljnji rast, ali upozorava da će pronalaženje novih radnika biti sve zahtjevnije zbog starenja stanovništva i manjeg priljeva mladih na tržište rada.

Zašto nezaposlenost neće nestati?

HZZ u tekstu procjenjuje granicu takozvane frikcijske nezaposlenosti na oko 50.000 osoba. Jednostavno rečeno, dio ljudi uvijek je između 2 zaposlenja. Netko završi jedan posao, nekoliko tjedana traži drugi i pritom je privremeno nezaposlen. Zato puna zaposlenost ne znači da u evidenciji nema nikoga.

Je li mala nezaposlenost loša?

Niska nezaposlenost sama po sebi nije problem. Poteškoće nastaju kada poduzeća dugo ne uspijevaju pronaći potrebne radnike, dok dio nezaposlenih nema tražena znanja ili živi daleko od dostupnog posla. Procjena od 50.000 zato nije univerzalna granica ispod koje tržište automatski postaje nezdravo.

Za procjenu uspjeha bit će važnije koliko ljudi radi, koliko brzo pronalaze odgovarajući posao i koliko dugo u njemu ostaju. Manji broj prijavljenih nezaposlenih vrijedan je napredak kada ga prate dostupni poslovi, veća zaposlenost i mogućnost pristojne zarade.

Ako bi daljnji pad nezaposlenosti u Hrvatskoj pratio sve veći manjak radnika, tvrtke bi mogle odgađati poslove i ulaganja jer ih nema tko odraditi. Slične poteškoće ima Češka, gdje Europska komisija upozorava da nedostatak radnika koči gospodarski rast, a u građevinarstvu pridonosi sporijoj izgradnji stanova. Primjerice, građevinska tvrtka može imati novac i ugovorene poslove, ali bez dovoljno majstora radovi traju znatno dulje.