Godišnja inflacija u Sloveniji u listopadu je iznosila 3,3 posto, jednako kao u rujnu.

Rast cijena najviše su poticali troškovi stanovanja i energenata, piše Siniša Malus za Poslovni dnevnik, pozivajući se na podatke slovenskog Državnog zavoda za statistiku.

Prognoze pritom upućuju na to da bi se povišena inflacija mogla zadržati i iduće godine.

Cijene u skupini koja obuhvaća stanovanje, vodu, električnu energiju, plin i ostala goriva bile su 8,6 posto više nego godinu ranije. Ta je skupina najviše pridonijela ukupnoj inflaciji, a slijedio je prijevoz. Usluge su na godišnjoj razini u prosjeku poskupjele 3,7 posto, dok je roba bila skuplja 3,2 posto.

U odnosu na rujan ukupna razina potrošačkih cijena ostala je nepromijenjena, ponajprije zahvaljujući padu cijena aranžmana za odmor od 12,2 posto. Hrana je istodobno poskupjela 1,8 posto. Na godišnjoj razini šira skupina hrane i bezalkoholnih pića zabilježila je znatno blaži rast, od 0,7 posto.

Nešto višu inflaciju pokazuje harmonizirani indeks potrošačkih cijena, koji se koristi za usporedbe među članicama Europske unije. Prema tom pokazatelju, godišnji rast cijena u Sloveniji iznosio je 3,8 posto, odnosno 0,1 postotni bod više nego u rujnu. Zabilježen je i mjesečni rast od 0,2 posto.

Domaće i međunarodne institucije povećale su svoje prognoze inflacije za Sloveniju, a tamošnja Gospodarska komora procjenjuje da će rast cijena i 2027. ostati iznad tri posto. Dodatni pritisak mogao bi doći od skupljih energenata ako se njihov utjecaj proširi na cijene u drugim djelatnostima. Prema prognozama koje prenosi članak, to bi moglo produljiti razdoblje povišene inflacije.

Za kućanstva nepromijenjeni mjesečni prosjek stoga ne znači nužno i predah u troškovima. Jeftiniji aranžmani za odmor ublažili su ukupni rezultat, dok je hrana poskupjela, a stanovanje i režije osjetno su skuplji nego godinu ranije. Koliko će građani osjetiti takvo kretanje cijena ovisi ponajprije o tome na što troše novac, osobito koliki dio njihova proračuna odlazi na osnovne potrebe.