Najnoviji statistički izvještaj Državnog zavoda za statistiku (DZS) otkriva da se trend rasta cijena u Republici Hrvatskoj nastavlja i u 2026. godini.

Prema službenim podacima objavljenim 17. ožujka 2026. godine, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u veljači su na godišnjoj razini u prosjeku porasle za 3,8 %.

Iako se na mjesečnoj razini bilježi skromniji rast od 0,3 % u odnosu na siječanj, dublja analiza pokazuje da ključne životne stavke, poput stanovanja i energenata, bilježe dvoznamenkaste stope rasta koje izravno utječu na standard građana.

Stanovanje i režije kao najveći generatori poskupljenja

Gledajući strukturu potrošnje prema glavnim skupinama, najizraženiji skok cijena zabilježen je u kategoriji stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva. Ova je skupina u veljači 2026. godine bila čak 10,2 % skuplja u odnosu na isti mjesec prethodne godine. S obzirom na to da troškovi stanovanja čine značajan udio u mjesečnim izdacima svakog kućanstva, ovaj je porast najviše pridonio ukupnoj stopi inflacije.

Osim režijskih troškova, značajno su poskupjela i alkoholna pića te duhan s rastom od 7,7 %, dok su cijene u restoranima i hotelima u prosjeku više za 6,3 %.

Sektori zdravstva, rekreacije i kulture također bilježe stabilan rast koji prati opći indeks potrošačkih cijena, dok su hrana i bezalkoholna pića na godišnjoj razini skuplji za 2,9 %.

Što ovi brojevi znače za prosječnog građanina?

Za građane koji se ne bave ekonomskom statistikom, stopa inflacije od 3,8 % zapravo predstavlja smanjenje kupovne moći novca. To praktički znači da za isti iznos plaće koji su primali prošle godine, danas u trgovinama i pri plaćanju usluga mogu dobiti manje nego tada. Posebno zabrinjava činjenica da su usluge kao cjelina na godišnjoj razini poskupjele za visokih 7,7 %, što ukazuje na to da radna snaga i održavanje poslovnih procesa postaju sve skuplji, a ti se troškovi u konačnici prelijevaju na krajnjeg korisnika.

Postoje i rijetke kategorije u kojima su cijene pale, što je donekle ublažilo ukupnu stopu inflacije. Usluge obrazovanja bilježe pad od 1,6 %, dok su pokućstvo i oprema za kuću jeftiniji za 1,0 % u odnosu na veljaču 2025. godine. Ipak, ti padovi nisu dovoljni da kompenziraju snažan rast cijena energenata i osnovnih životnih usluga.

Mjesečne promjene i sezonski utjecaji

Ako promatramo isključivo razdoblje između siječnja i veljače 2026. godine, vidljivo je da su na mjesečni rast cijena od 0,3 % najviše utjecale financijske usluge i osiguranje koji su skočili za 2,0 %, te prijevoz s porastom od 1,3 %. Energija je u samo mjesec dana poskupjela za 1,6 %, što se odmah odražava na troškove transporta i grijanja.

S druge strane, veljača je donijela sezonska sniženja u trgovinama odjećom i obućom, gdje su cijene u prosjeku pale za 2,2 % u odnosu na siječanj. Također, blagi pad od 0,4 % zabilježen je u sektoru informacija i komunikacija.

Usporedba s Europskom unijom putem harmoniziranog indeksa

Kako bi se hrvatska inflacija mogla usporediti s ostalim članicama Europske unije, koristi se takozvani harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC). Prema tom mjerilu, godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj u veljači 2026. godine iznosi 3,9 %. Ova brojka služi Europskoj središnjoj banci i ostalim institucijama za procjenu stabilnosti cijena u cijelom europskom području, a Hrvatska se s ovim rezultatima i dalje nalazi u krugu zemalja s umjerenim, ali stalnim inflatornim pritiskom.

Podaci Državnog zavoda za statistiku ukazuju na to da je inflacija postala postojana pojava u domaćem gospodarstvu. Iako više ne svjedočimo ekstremnim skokovima kakvi su bili prisutni u ranijim godinama, kumulativni učinak poskupljenja, posebno u sektoru stanovanja i usluga, predstavlja kontinuirani izazov za financijsku stabilnost hrvatskih obitelji. S obzirom na to da cijene energije i dalje pokazuju tendenciju rasta na mjesečnoj razini, građani će u nadolazećem razdoblju morati pažljivije upravljati svojim kućnim proračunima.