Njemačka vlada najavila je smjer reformi koje bi mogle znatno promijeniti način rada u toj zemlji.

Kancelar Friedrich Merz poručio je da zaposlenicima i poduzećima želi dati više slobode, više poticaja za rad i veću fleksibilnost u organizaciji radnog vremena. Podaci se temelje na službenoj vladinoj izjavi koju je Merz održao 14. svibnja 2025. pred Bundestagom u Berlinu.

Rad nakon 67. godine trebao bi biti dobrovoljan

Merz je u govoru posebno istaknuo koncept takozvane aktivne mirovine, odnosno mogućnost da ljudi dobrovoljno nastave raditi i nakon 67. godine života. Prema njegovim riječima, cilj nije prisiliti starije radnike da ostanu na tržištu rada, nego stvoriti uvjete u kojima bi se nastavak rada onima koji to žele financijski više isplatio.

Njemački kancelar tu je mjeru povezao sa širim načelom prema kojem se rad, trud i uspješnost moraju više nagrađivati. Drugim riječima, vlada želi poslati poruku da dulji ostanak u svijetu rada ne bi trebao biti samo osobna odluka pojedinca, nego i odluka koja se vidi na primanjima.

Tjedni umjesto dnevnog ograničenja rada

Najviše pozornosti izazvao je dio izjave u kojem je Merz najavio veću fleksibilnost radnog vremena. Kazao je da će vlada zaposlenicima i poduzećima omogućiti više prostora uvođenjem tjednog, umjesto dnevnog maksimalnog radnog vremena.

To znači da se radno vrijeme ubuduće više ne bi nužno gledalo kroz strogo dnevno pravilo od 8 sati, nego kroz ukupni tjedni fond radnih sati. U praksi bi to moglo značiti da se u određenim poslovima jedan dan radi znatno dulje, primjerice i do 13 sati, a drugi dan kraće, pod uvjetom da se poštuju tjedna ograničenja, pravila o odmoru i ostale zakonske zaštite radnika. Sadašnji njemački Zakon o radnom vremenu u pravilu ograničava radni dan na 8 sati, uz mogućnost produljenja na 10 sati ako se u propisanom razdoblju prosjek ponovno svede na 8 sati.

Važno je pritom naglasiti da Merz u govoru nije rekao da se ukida svaka zaštita radnika niti da bi zaposlenici automatski morali raditi dulje. Govorio je o zamjeni dnevnog ograničenja tjednim okvirom, što bi u praksi značilo drukčiju raspodjelu radnih sati. Europska pravila i dalje predviđaju minimalno 11 sati neprekidnog dnevnog odmora u svakih 24 sata te ograničenje prosječnog tjednog radnog vremena na 48 sati, uključujući prekovremeni rad.

Što vrijedi prema sadašnjim pravilima?

Prema njemačkom Zakonu o radnom vremenu, redovno dnevno radno vrijeme u pravilu ne smije prelaziti 8 sati. Može se produljiti na 10 sati, ali samo ako se u propisanom razdoblju prosjek ponovno svede na 8 sati po radnom danu.

Zato najava tjednog ograničenja nije samo tehnička izmjena, nego moguće važno političko i radno pitanje. Poslodavci u tome vide veću prilagodbu stvarnim potrebama posla, dok će se sindikati vjerojatno posebno usredotočiti na pitanje zaštite zdravlja, prekovremenog rada i ravnoteže između posla i privatnog života.

Porezno rasterećenje za niža i srednja primanja

Merz je u istom dijelu govora najavio i ciljano porezno rasterećenje za osobe s nižim i srednjim primanjima. No pritom je dodao važnu ogradu. Takva mjera, prema njegovim riječima, ovisit će o financijskim mogućnostima države, pri čemu gospodarski rast ima odlučujuću ulogu.

To znači da porezne promjene nisu predstavljene kao trenutna i bezuvjetna mjera, nego kao cilj koji bi se trebao ostvariti kada proračunski prostor to dopusti. Vlada tako reformu rada i porezno rasterećenje povezuje s oporavkom njemačkog gospodarstva.

Šira poruka nove vlade?

Merz je ove najave smjestio u širi program kojim nova njemačka vlada želi povećati konkurentnost gospodarstva, smanjiti birokraciju i potaknuti ulaganja. U govoru je naveo da Njemačka mora ponovno postati gospodarski snažnija te da se reforme ne odnose samo na poduzeća, nego i na zaposlenike.

Za hrvatske radnike koji rade u Njemačkoj ili razmišljaju o odlasku, ovo je tema koju vrijedi pratiti. Eventualna promjena radnog vremena mogla bi utjecati na raspored rada, prekovremene sate i organizaciju smjena, osobito u sektorima u kojima radi velik broj stranih radnika.

Što slijedi?

Za sada je riječ o političkoj najavi iz službene vladine izjave, a ne o već donesenom zakonu. Konkretna pravila bit će jasna tek kada njemačka vlada predstavi zakonski prijedlog i kada se vidi kako će se u njemu urediti zaštita radnika, ograničenja radnog vremena i uvjeti za dobrovoljni rad nakon 67. godine.

Merzova poruka ipak pokazuje smjer u kojem nova njemačka vlada želi ići. Više fleksibilnosti za poslodavce, veći poticaji za radnike i dulji dobrovoljni ostanak na tržištu rada postaju važan dio njemačke gospodarske politike, ali konačan učinak ovisit će o detaljima zakona i o tome hoće li se pritom očuvati ravnoteža između potrebe gospodarstva i zaštite zaposlenih.