Najnoviji izračuni u Njemačkoj otkrivaju ozbiljne slabosti mirovinskog sustava, jer ni čitav radni vijek uz redovitu uplatu doprinosa ne jamči zaštitu od siromaštva u starijoj dobi.

Njemački mediji objavili su usporedni pregled koji pokazuje stvarne iznose mirovina nakon četiri i pol desetljeća uplate doprinosa, uz uvjet da je osoba tijekom cijelog tog razdoblja zarađivala točno prosječnu plaću. Ti podaci otvaraju važno pitanje: može li se nakon dugogodišnjeg rada uopće očekivati financijska sigurnost u starosti?

Kolika je mirovina nakon 45 godina rada?

Prema podacima za srpanj 2025., standardna mirovina u Njemačkoj iznosi 1.835,55 eura bruto. Nakon što se od tog iznosa odbiju obvezni doprinosi za zdravstveno osiguranje i osiguranje za dugotrajnu njegu (oko 215 eura), umirovljeniku ostaje približno 1.621 euro mjesečno neto, prije oporezivanja, prenosi Fenix Magazin.

Ovaj iznos temelji se na 45 godina neprekidnog staža s prosječnom godišnjom plaćom i maksimalnim brojem mirovinskih bodova. Od srpnja 2025., vrijednost jednog mirovinskog boda povećava se na 40,79 eura, što čini osnovu za izračun mirovine, piše Fenix Magazin.

Povijesni pregled: kako su se iznosi mijenjali?

• 2025.: 40,79 € po bodu - 1.835,55 € mirovine
• 2024.: 39,32 € - 1.769,40 €
• 2023.: 37,60 € - 1.692,00 €
• 2020.: 34,19 € - 1.538,55 €
• 2015.: 29,21 € - 1.314,45 €

Iako nominalno raste, standardna mirovina i dalje zaostaje za stvarnim potrebama umirovljenika. Prema stručnjacima, osoba u starijoj dobi u Njemačkoj treba između 1.464 i 2.100 eura mjesečno kako bi izbjegla rizik od siromaštva.

Zašto većina ne prima punu standardnu mirovinu?

U praksi, vrlo mali broj umirovljenika ispunjava uvjete za tzv. “idealnu” mirovinu. Prekidi u radnom odnosu, godine provedene u radu s nepunim radnim vremenom, kao i niske plaće tijekom karijere, rezultiraju znatno nižim primanjima.

Statistika za 2023. pokazuje da su muškarci primali prosječno 1.348 eura, dok su žene dobivale 908 eura. Usporedbe radi, standardna mirovina u toj godini iznosila je 1.692 eura. To znači da su muškarci u prosjeku primali 340 eura manje, a žene čak 784 eura manje od te vrijednosti.

Dodatni izazov za umirovljenike predstavlja i obveza oporezivanja mirovina, koja ovisi o ukupnom godišnjem dohotku, pa ni neto iznos nije uvijek konačan.

Zaključak

Unatoč 45 godina rada, njemački mirovinski sustav ne osigurava financijsku neovisnost u starosti. Sustav temeljen na tekućem financiranju suočava se s izazovima zbog starenja stanovništva i nedovoljnog broja mladih zaposlenika. Sve češće se ističe potreba za strukturnim reformama koje bi mogle povećati sigurnost i predvidljivost mirovina.