Hrvatsko gospodarstvo nastavlja snažan uzlazni trend.

Prema najnovijim podacima koje je objavio Državni zavod za statistiku, bruto domaći proizvod u četvrtom tromjesečju 2025. godine realno je porastao za impresivnih 3,6 % u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Ovo predstavlja nastavak kontinuiranog rasta ekonomske aktivnosti koji traje već punih 20 tromjesečja zaredom. Gledajući cijelu 2025. godinu u cjelini, preliminarna procjena ukazuje na ukupan rast gospodarstva od vrlo solidnih 3,2 %.

Ovi rezultati dobivaju na dodatnoj važnosti kada se stave u širi kontekst i usporede s trenutnim stanjem na kontinentu.

Dok Hrvatska bilježi snažan skok, najnoviji podaci Eurostata pokazuju kako je gospodarstvo na razini cijele Europske unije u posljednjem kvartalu 2025. godine raslo znatno skromnijih 1,4 % na godišnjoj razini.

Gledajući ukupnu sliku za 2025. godinu, europski prosjek rasta iznosi tek 1,6 %. Hrvatski rast time je više nego dvostruko brži od europskog prosjeka, što potvrđuje iznimnu otpornost i dinamiku domaćeg tržišta.

Što točno stoji iza ovakvih optimističnih brojki u Hrvatskoj? Analiza pokazuje kako je tromjesečna bruto dodana vrijednost realno veća za 2,8 % u odnosu na kraj prethodne godine. Na ovaj iznimno pozitivan rezultat najviše je utjecao rast realne dodane vrijednosti u prerađivačkoj industriji te rudarstvu i vađenju. Uz industriju, snažan vjetar u leđa gospodarstvu dali su i sami građani. Potrošnja kućanstava porasla je za 2,6 %, uglavnom zahvaljujući većem prometu u trgovini na malo. Zabilježen je i rast potrošnje države od 4,7 %, dok je izvoz roba i usluga ostvario rast za 1,5 %, nadmašivši uvoz koji je rastao tek neznatnih 0,3 %.

Kada slušamo vijesti o gospodarstvu, često se susrećemo sa stručnim terminima, no što ove brojke zapravo znače za prosječnog građanina? Bruto domaći proizvod najjednostavnije možemo opisati kao ukupnu financijsku vrijednost svih proizvedenih dobara i pruženih usluga unutar jedne države tijekom određenog razdoblja. To je glavni pokazatelj 'zdravlja' jedne nacije.

Kada bruto domaći proizvod raste, to je jasan i nedvosmislen znak da gospodarstvo diše punim plućima. U praksi to znači da tvrtke više proizvode i više prodaju. Kako bi zadovoljile tu potražnju, tvrtke moraju zapošljavati nove ljude, što izravno dovodi do pada nezaposlenosti i otvaranja novih radnih mjesta. Zbog veće potražnje za radnicima, poslodavci su spremniji povećavati plaće kako bi privukli i zadržali kvalitetan kadar. Uz to, kada građani i tvrtke više zarađuju i troše, država prikuplja više poreza, što omogućuje veća ulaganja u bolnice, škole, ceste i općenito podizanje životnog standarda.

Snažan i kontinuiran rast gospodarstva ima još jednu iznimno važnu, možda i ključnu prednost za Hrvatsku. On je dokazano najučinkovitije oružje u borbi protiv raseljavanja i demografskog pražnjenja zemlje. Ekonomska istraživanja jasno potvrđuju čvrstu poveznicu između rasta bruto domaćeg proizvoda po stanovniku i smanjene stope emigracije. Ljudi iz svoje domovine najčešće odlaze u potrazi za većim primanjima i boljim uvjetima života. Međutim, kada hrvatsko gospodarstvo raste brže od europskog prosjeka, razlika u standardu između Hrvatske i bogatijih zapadnih zemalja se ubrzano smanjuje, a samim time slabi i glavni ekonomski motiv za iseljavanje. Ovu uzročno posljedičnu vezu najbolje potkrepljuju službeni statistički podaci iz posljednjih nekoliko godina. Zahvaljujući gospodarskom oporavku, Hrvatska je počela bilježiti pozitivan migracijski saldo. To konkretno znači da se u zemlju napokon useljava više ljudi nego što iz nje odlazi, dok istovremeno sve veći broj iseljenika razmatra povratak zbog boljih prilika na domaćem tržištu rada.

S druge strane medalje, pad bruto domaćeg proizvoda znači usporavanje ili ulazak u recesiju. U takvim crnim scenarijima tvrtke smanjuju proizvodnju, radna mjesta postaju nesigurna, otkazi su češći, a plaće stagniraju ili padaju. Srećom, trenutni statistički podaci jasno potvrđuju kako Hrvatska čvrsto kroči putem gospodarske stabilnosti i napretka te se za sada iznimno uspješno odupire usporenim ekonomskim trendovima koji trenutno zahvaćaju velik dio Europe.