Prema najnovijem priopćenju Državnog zavoda za statistiku o Aktivnom stanovništvu u Republici Hrvatskoj u trećem tromjesečju 2025. godine, hrvatsko tržište rada bilježi pozitivne trendove s porastom broja zaposlenih i padom stope anketne nezaposlenosti.

Pad nezaposlenosti

U tromjesečnom razdoblju od srpnja do rujna 2025. godine, procjenjuje se da je u Republici Hrvatskoj bilo 1,72 milijuna zaposlenih osoba. To predstavlja porast od 28 tisuća osoba, odnosno 1,6% u usporedbi s trećim tromjesečjem 2024. godine.

Istodobno, broj nezaposlenih osoba u istom razdoblju iznosio je 75 tisuća, što je značajan pad od 13 tisuća, odnosno 15,3% u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine.

Stopa zaposlenosti za osobe u dobi od 15 do 64 godine iznosila je 69,4%, bilježeći porast od 0,9 postotnih bodova u odnosu na treće tromjesečje 2024. godine. Najviša stopa zaposlenosti zabilježena je u Gradu Zagrebu (75,7%), dok je najniža bila u Panonskoj Hrvatskoj (62,7%).

Stopa anketne nezaposlenosti za osobe u dobi od 15 do 64 godine iznosila je 4,2%, što je pad za 0,8 postotnih bodova u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Regionalno gledajući, stopa anketne nezaposlenosti bila je najniža u Sjevernoj Hrvatskoj (2,4%), a najviša u Panonskoj Hrvatskoj (7,2%).

Struktura radno sposobnog stanovništva

U trećem tromjesečju 2025. godine, radno sposobno stanovništvo (osobe s navršenih 15 i više godina) u Republici Hrvatskoj činilo je 3,31 milijun stanovnika. Od tog broja, 1,79 milijuna osoba čini aktivno stanovništvo (radnu snagu) koje obuhvaća zbroj zaposlenih i nezaposlenih osoba. Neaktivno stanovništvo čini 1,52 milijuna osoba.

Prema razlozima neaktivnosti, najveći dio neaktivnog stanovništva, 1,09 milijuna osoba (71,8%), ne radi zbog starosti, bolesti, školovanja i sličnih razloga. Slijedi 62 tisuće osoba (4,1%) koje žele raditi, ali aktivno ne traže posao. Nadalje, pet tisuća osoba (0,4%) traži posao, ali ga ne može prihvatiti u iduća dva tjedna. Preostalih 361 tisuću osoba (23,8%) čine neaktivne osobe u dobi od 75 i više godina, čiji se razlozi neaktivnosti metodološki ne ispituju detaljnije.

Ovi rezultati Ankete o radnoj snazi usklađeni su s metodologijom Eurostata, čime su usporedivi s rezultatima svih zemalja članica Europske unije.