Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku o strukturi plaća za ožujak 2025. godine otkrivaju značajne promjene u raspodjeli primanja na domaćem tržištu rada.

Prema službenom izvješću koje je objavio Državni zavod za statistiku, udio zaposlenih s višim primanjima nastavlja rasti, dok se postotak onih na samom dnu platne ljestvice smanjuje na povijesno niske razine.

Dominacija srednjeg platnog razreda

Središnja skupina zaposlenika u pravnim osobama Republike Hrvatske trenutno je najbrojnija i obuhvaća više od polovice ukupne radne snage.

Podaci koje iznosi Državni zavod za statistiku pokazuju da neto plaću u rasponu od 1.001 do 1.700 eura prima 50.8 % zaposlenih u punome radnom vremenu. Ova brojka sugerira da je prag od 1.000 eura neto postao standard za većinu radnih mjesta u državi.

Unutar te kategorije najveća je koncentracija radnika koji mjesečno uprihode između 1.301 i 1.450 eura, što čini oko 15.4 % ukupnog broja zaposlenih u pravnim osobama.

Udio najnižih primanja sveden na minimum

Istovremeno, broj zaposlenih s primanjima nižim od 800 eura neto iznosi tek 3.5 %, što je jasan pokazatelj rasta minimalnih standarda isplate u svim sektorima. Nešto širi krug ljudi, njih 13.7 %, prima iznose između 801 i 1.000 eura neto. S druge strane spektra nalazi se 31.9 % zaposlenika koji mjesečno primaju više od 1.701 eura neto, čime se potvrđuje trend jačanja kupovne moći značajnog dijela populacije.

Posebno su istaknuti sektori poput računalnog programiranja i financijskih djelatnosti, gdje je koncentracija visokih primanja očekivano najveća prema evidenciji koju vodi Državni zavod za statistiku.

Analiza bruto iznosa i opterećenja rada

Kada se promatraju bruto iznosi, slika tržišta rada postaje još jasnija u pogledu troškova rada za poslodavce. Državni zavod za statistiku navodi da bruto plaću od 1.501 do 2.500 eura prima 37.0 % radnika, dok se u kategoriji iznad 2.501 eura bruto nalazi 19.7 % zaposlenih. Na suprotnom kraju, samo 6.3 % zaposlenih u punome radnom vremenu prima bruto iznos do 970 eura. Ovi podaci reflektiraju pritisak na rast plaća u gotovo svim djelatnostima, od prerađivačke industrije do javne uprave.

Stabilnost tržišta i izazovi budućeg rasta

Vidljivo je da se hrvatsko tržište rada stabiliziralo na razinama koje su prije samo nekoliko godina bile nedostižne za prosječnog radnika. Činjenica da je gotovo svaki treći zaposlenik prešao prag od 1.700 eura neto primanja ukazuje na sazrijevanje gospodarstva i nužnu prilagodbu na inflatorne pritiske, ali i na nedostatak radne snage koji je prisilio poslodavce na izdašnije kompenzacijske pakete.

Iako ovi brojevi na papiru izgledaju obećavajuće, stvarni standard građana i dalje uvelike ovisi o kretanju cijena osnovnih životnih potrepština. Dugoročna održivost ovakvog trenda rasta ovisit će isključivo o povećanju produktivnosti i daljnjem poreznom rasterećenju rada, kako bi se spriječilo da nominalni rast plaća bude samo statistički podatak bez stvarnog učinka na kvalitetu života.