Broj zaposlenih u Hrvatskoj u kolovozu 2025. dosegnuo je gotovo 1,77 milijuna, od čega su gotovo 822 tisuće žene, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

U odnosu na srpanj ove godine, zaposlenost je blago pala, i to za 0,1 posto, dok je zaposlenost žena pala za 0,2 posto. Ipak, usporedba sa kolovozom prošle godine pokazuje rast zaposlenosti za 0,3 posto, a zaposlenost žena za 0,8 posto.

Promatrajući razdoblje od početka 2025. godine pa do kolovoza, ukupni broj zaposlenih porastao je za 1,1 posto, dok je broj zaposlenih žena porastao za 1,4 posto, što potvrđuje pozitivan trend na hrvatskom tržištu rada.

U segmentu pravnih osoba u Hrvatskoj, u kolovozu je bilo zaposлено približno 1,51 milijun osoba, među kojima je nešto više od 715 tisuća žena. U odnosu na srpanj, taj broj blago je smanjen za 0,1 posto, jednako kao i broj zaposlenih žena u pravnim osobama.

Tijekom iste godine broj zaposlenih u pravnim osobama ostao je gotovo nepromijenjen u odnosu na kolovoz prošle godine, dok je broj zaposlenih žena u ovom segmentu porastao za 0,7 posto. Također, tijekom prvih osam mjeseci 2025. zabilježen je rast zaposlenosti u pravnim osobama za 0,9 posto, a zaposlenih žena za 1,3 posto.

Broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama u kolovozu smanjio se za pola posto u odnosu na srpanj, pri čemu je zaposlenost žena u ovom sektoru pala za 0,7 posto. Također je zabilježen pad zaposlenosti poljoprivrednih osiguranika, i to za 0,3 posto ukupno, te za 0,2 posto kod žena.

Nezaposlenost u Hrvatskoj u kolovozu 2025. porasla je za 3,2 posto u odnosu na srpanj, dok je broj nezaposlenih žena porastao za 3,0 posto. Stopa registrirane nezaposlenosti za kolovoz iznosila je 4,1 posto, a kod žena je bila nešto viša, 4,8 posto.

Ovi podaci naglašavaju kako se hrvatsko tržište rada trenutno nalazi u fazi blage stabilizacije s izazovima u nekim sektorima, ali i s većim udjelom zaposlenosti žena u ukupnoj zaposlenosti.

U Hrvatskoj je rast zaposlenosti zabilježen u pravnim osobama, dok su tradicionalni sektori poput obrta te poljoprivrede zabilježili manji pad, što odražava promjene u gospodarskoj aktivnosti.

Osim ukupnih pokazatelja, podaci DZS-a naglašavaju i specifičnosti u sektorima poput trgovine, građevinarstva, zdravstva i obrazovanja, gdje se bilježe različiti trendovi zaposlenosti i fluktuacija.