Njemačka mirovina godinama se među radnicima iz Hrvatske smatra sinonimom za financijsku sigurnost u starosti.

Ipak, precizni izračuni pokazuju kako njemački sustav počiva na vrlo egzaktnim pravilima koja često demantiraju nerealna očekivanja. Iako je prag za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu postavljen relativno nisko, konačni iznosi uvelike ovise o godinama staža i uplaćenim doprinosima.

Minimalni staž kao ulaznica u sustav

Osnovni preduvjet za ostvarivanje prava na njemačku starosnu mirovinu jest minimalno razdoblje osiguranja od 5 godina, odnosno 60 mjeseci. U usporedbi s mnogim drugim europskim zemljama, ovaj je prag značajno niži. Međutim, važno je naglasiti kako ispunjenje ovog uvjeta ne podrazumijeva automatski odlazak u mirovinu. Uz staž, korisnik mora ispuniti i propisanu dobnu granicu koja je određena njemačkim zakonom.

Sustav mirovinskih bodova i njihova vrijednost

Vrijednost njemačke mirovine ne računa se paušalno, već se temelji na prikupljenim mirovinskim bodovima. Radnik koji tijekom jedne kalendarske godine ostvari prosječnu njemačku bruto plaću, stječe jedan mirovinski bod. Prema službenim informacijama Deutsche Rentenversicherunga, trenutačna vrijednost tog boda iznosi 40,79 eura mjesečno.

Uzmimo za primjer radnika koji je pet godina ostvarivao prosječnu plaću i time prikupio pet mirovinskih bodova. Jednostavnom računicom dolazi se do iznosa od 203,95 eura bruto mjesečne mirovine. Ovaj podatak jasno ilustrira kako kratko razdoblje rada uz prosječna primanja rezultira iznosom koji nipošto nije dostatan za samostalan život, već predstavlja tek dodatak ukupnim prihodima u starosti.

Najavljen rast mirovina od srpnja 2026. godine

Prema najavljenom usklađivanju objavljenom na stranicama Saveznog ministarstva rada i socijalnih pitanja (BMAS), vrijednost mirovina u Njemačkoj redovito se usklađuje.

Od 1. srpnja 2026. godine predviđen je rast vrijednosti mirovinskog boda na 42,52 eura, što predstavlja povećanje od 4,24 %. Drugim riječima, od tog datuma ne rastu samo buduće mirovine, nego i zakonske mirovine koje se već isplaćuju. Razlog je jednostavan, njemačka mirovina računa se prema broju stečenih mirovinskih bodova, a usklađivanjem raste vrijednost svakog boda.

Umirovljenici pritom ne dobivaju nove bodove, nego njihovi postojeći bodovi vrijede više. Zato će osoba koja ima pet mirovinskih bodova umjesto 203,95 eura bruto mjesečno imati 212,60 eura bruto mjesečno. Kod osoba s duljim stažem i većim brojem bodova rast u eurima bit će veći, iako je postotak povećanja jednak. Ipak, za radnike s kratkim stažem nominalna razlika ostaje mala.

Razlika između rada u Njemačkoj i njemačkog osiguranja

Za radnike iz Hrvatske presudna je razlika u tome gdje su doprinosi uplaćivani. Česta je zabluda da sam fizički rad na njemačkom tlu automatski jamči njemačku mirovinu. Ako je radnik zaposlen izravno kod njemačkog poslodavca, doprinosi se uplaćuju u tamošnji fond, odnosno u njemački mirovinski sustav te se skupljaju njemački bodovi.

S druge strane, radnici koje su hrvatski poslodavci izaslali na rad u Njemačku uz potvrdu A1, ostaju osigurani u hrvatskom sustavu. U tom se slučaju staž i doprinosi bilježe u Hrvatskoj, bez obzira na to što se rad obavljao na njemačkim gradilištima ili u industrijama. Prilikom ostvarivanja prava na mirovinu, svaka država će isplaćivati onaj dio mirovine za koji su u njezinu sustavu uplaćivani doprinosi.

Fleksibilnost rada u mirovini

Modernizacija njemačkog sustava donijela je i značajne promjene u pogledu dodatne zarade. Od 2023. godine ukinuta su ograničenja za primatelje starosnih mirovina, što znači da umirovljenici mogu raditi i zarađivati bez umanjenja mirovinskih primanja. Određena ograničenja i dalje postoje kod invalidskih mirovina, no i ona su prilagođena kako bi se omogućila veća financijska prohodnost korisnicima sustava.

Iako njemački sustav nudi jasna pravila i sigurnost, pet godina staža u većini slučajeva donosi tek simboličan iznos mirovine. Ključno je da radnici pravovremeno provjere svoj status osiguranja i informiraju se o tome u koji se sustav uplaćuju njihovi doprinosi. Dugoročna financijska stabilnost u mirovini ne ovisi o mjestu rada, već o kontinuitetu i visini uplata u mirovinski sustav, pri čemu je njemački dio samo jedna od komponenti u ukupnom zbroju budućih primanja.