S ciljem osiguravanja stabilnosti zakonskog mirovinskog sustava, u Njemačkoj se nazire velika reforma koja bi mogla iz temelja promijeniti način odlaska u mirovinu.

Nakon usvajanja mirovinskog paketa, savezna vlada razmatra uvođenje modela gdje bi ključan faktor za umirovljenje bio minimalan broj godina uplaćenih doprinosa, a ne fiksna starosna dob.

Ministrica rada Bärbel Bas upozorila je da su nužne 'hrabre' odluke, ističući da neće biti dovoljno samo kozmetičkih promjena, već je potreban potpuno novi sustav, piše Fenix Magazin. U novoj Mirovinskoj komisiji raspravljat će se o tome da ubuduće ne bude presudna dob (trenutačno se postupno podiže na 67 godina do 2031.), već isključivo duljina radnog vijeka.

Radni staž kao nova poluga sustava

Prema trenutačno važećem pravilu, samo oni s 45 godina staža mogu otići u mirovinu sa 65 godina bez umanjenja. Novi model predviđa da bi broj godina rada, na primjer 45, bio odlučujući za ulazak u mirovinu.

Ekonomski stručnjak Jens Südekum, savjetnik socijaldemokratskog ministra financija Larsa Klingbeila, podržava ovaj pristup. On smatra da je radni vijek poluga na koju se mora djelovati kako bi se osigurala stabilnost mirovinskog sustava.

Ministrica Bas je u emisiji 'Bericht aus Berlin' potvrdila otvorenost za takav model. To bi značilo da bi osobe koje rano počnu raditi, poput obrtnika, mogle ranije prestati raditi, čime bi se ta zanimanja učinila privlačnijima. S druge strane, akademici, koji kasnije ulaze na tržište rada, morali bi raditi dulje, možda i do 70. godine, ili prihvatiti umanjenja mirovine. Ovakva perspektiva već izaziva zabrinutost dijela javnosti koja se pita: 'Što ću raditi nakon 70. godine!?'

I kancelar Merz podržava ovu ideju, izjavivši za ARD da bi trajanje isplate mirovine trebalo biti u boljem omjeru prema razdoblju u kojem se uplaćivalo u sustav.