Plaća od koje se mogu platiti stanovanje, kvalitetna hrana i ostale životne potrebe, a da nešto ostane i za štednju, u Hrvatskoj bi trebala prelaziti 3.000 eura mjesečno.

Pokazuje to preliminarno istraživanje predstavljeno na konferenciji Novog sindikata u Zagrebu, dok sindikalisti upozoravaju da Hrvatska još nema službeni izračun dostojanstvene plaće. Podatke je objavio Novi sindikat.

Što bi se tom plaćom trebalo moći platiti?

Dostojanstvena plaća trebala bi radniku omogućiti da od svojeg rada pristojno živi i uzdržava obitelj. Prema objašnjenju predsjednika Novog sindikata Marija Ivekovića, to uključuje riješeno pitanje stanovanja, kvalitetnu prehranu, podmirene osnovne potrebe i mogućnost da se dio novca sačuva.

Takav izračun polazi od troškova života. Pitanje je koliko novca radniku treba da pokrije svoje potrebe, a ne samo koliko mu poslodavac trenutačno isplaćuje.

Samo za zdravu prehranu oko 373 eura

U istraživanju je izrađen mjesečni jelovnik temeljen na unosu od 2.950 kalorija dnevno. Zatim su određene potrebne namirnice i provjerene njihove cijene u desetak većih i manjih trgovina, na tržnicama te kod malih poljoprivrednih proizvođača.

Prema toj računici, zdravu prehranu 1 osobe trebalo bi mjesečno platiti oko 373 eura. To je samo prehrambeni dio troškova. Preliminarni izračun dostojanstvene plaće, koji uzima u obzir ukupne životne potrebe, prelazi 3.000 eura.

Iznos još nije konačan

Objavljena brojka zasad je rezultat preliminarnog istraživanja. Novi sindikat navodi da će konačan izračun Europske dostojanstvene plaće biti poznat nakon istraživanja u još nekoliko europskih zemalja i dovršetka daljnjih izračuna.

U izvještajima nije izričito navedeno odnosi li se iznos veći od 3.000 eura na neto ili bruto plaću, niti je detaljno razrađeno za kakvo je kućanstvo izračunat. Zato tu brojku zasad treba čitati kao predstavljenu procjenu, a ne kao konačno utvrđen iznos potreban svakom pojedincu.

Zašto veća dobit ne znači nužno i veću plaću?

Sindikat dio problema vidi u tome kako se dijeli novac koji tvrtke zarade, piše N1. Iveković smatra da neki poslodavci imaju prostora za povećanje radničkih plaća, ali prednost daju visokim primanjima i bonusima uprave.

Upozorava i na položaj radnika u tekstilnoj industriji. Radnik može proizvesti mnogo, ali ako veliki brend dobavljaču nameće vrlo nisku otkupnu cijenu, prostor za povećanje plaća u proizvodnji ostaje ograničen. Prema tom objašnjenju, veći učinak radnika sam po sebi ne jamči da će mu na kraju mjeseca sjesti više novca.

Ministarstvo upozorava na nagli rast, sindikat traži jasan cilj

Predstavnica Ministarstva rada Anita Zirdum upozorila je da bi iznenadno i preveliko povećanje plaća moglo poremetiti tržište, piše N1. Navela je i da država te lokalne zajednice mogu olakšati život građanima smanjivanjem pojedinih troškova, primjerice kroz javni prijevoz, udžbenike i druge oblike pomoći.

Iveković je odgovorio da nitko ne očekuje plaće od 3.000 eura već sutra. Sindikat traži da se najprije utvrdi koliko dostojanstven život stoji, kako bi postojao jasan cilj prema kojem bi plaće trebale rasti.

Konačna računica zato će biti važna i radnicima i poslodavcima. Trebala bi pokazati koje troškove plaća mora pokriti i koliko sadašnja primanja za njima zaostaju. Tek tada će rasprava o tome jesu li plaće dovoljno visoke imati konkretnije uporište od dojma da je nekome 3.000 eura previše, a nekome nedostižno.