Slovenija zna kako se privlače strani radnici: Gotovo svaki drugi zaposleni stranac dolazi iz BiH
16.11.2026.

Fotografija je ilustrativnog karaktera
Slovenija je godinama jedno od važnijih odredišta za radnike iz Bosne i Hercegovine, a najnoviji statistički podaci pokazuju koliko se njezino gospodarstvo na njih oslanja.
U lipnju 2026. u Sloveniji je bilo zaposleno ili samozaposleno oko 70.500 državljana BiH, što čini čak 46,1 posto svih radno aktivnih stranih državljana, ne računajući poljoprivrednike.
Riječ je o zemlji s tek nešto više od dva milijuna stanovnika, koja je s Bosnom i Hercegovinom razvila snažnu povezanost na tržištu rada, piše austrijski portal Kosmo.
Rekordan broj stranih radnika
Prema podacima slovenskog Državnog zavoda za statistiku (SURS), Slovenija je u lipnju imala ukupno 941.800 zaposlenih i samozaposlenih osoba. Među njima je bilo oko 152.900 stranih državljana, ne računajući poljoprivrednike, što je najveći zabilježeni broj otkako se vodi takva evidencija. Udio stranih državljana među radno aktivnim stanovništvom, uz isto izuzeće, dosegnuo je 16,5 posto.
Zanimljivo je da broj stranih radnika nastavlja rasti, iako ukupna zaposlenost ne bilježi jednako povoljan trend. U odnosu na lipanj prošle godine broj radno aktivnih stranih državljana povećao se za 2,7 posto, dok se broj slovenskih državljana smanjio za 0,6 posto. Ukupan broj zaposlenih i samozaposlenih istodobno je blago pao, za 0,1 posto. Najveći mjesečni rast zabilježen je u hotelijerstvu i ugostiteljstvu, gdje je zaposlenost porasla za gotovo 400 osoba.
Zašto upravo Bosna i Hercegovina?
Toliko velik udio radnika iz BiH nije slučajan. Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu povezuju desetljeća radnih migracija, obiteljskih veza i gospodarske suradnje. Mnogi stanovnici BiH već imaju članove obitelji ili poznanike koji žive i rade u Sloveniji, što novim radnicima može olakšati pronalazak zaposlenja i preseljenje. Prednost predstavljaju i geografska blizina te sličnosti jezika.
Slovenija je zapošljavanje dodatno uredila posebnim sporazumom s Bosnom i Hercegovinom. Njime je uspostavljen postupak putem kojeg slovenski poslodavci mogu zapošljavati državljane BiH. Radna dozvola u pravilu vrijedi tri godine, a tijekom prve godine radnik je uglavnom vezan uz poslodavca za kojeg je dozvola izdana. Nakon toga, tijekom preostalog razdoblja njezina važenja, ima veću slobodu pri promjeni poslodavca.
U Austriji sasvim drukčija slika
Koliko je povezanost Slovenije i BiH izražena, pokazuje usporedba s Austrijom. Prema podacima koje prenosi Kosmo, u Austriji je u rujnu 2026. bilo zaposleno više od 1,09 milijuna stranih državljana, među kojima je bilo 63.992 državljana BiH. Njihov udio iznosio je samo 5,9 posto, dok su najbrojniji bili zaposleni iz Njemačke i Mađarske. Ipak, valja naglasiti da austrijski podaci obuhvaćaju samo zaposlene, a slovenski uključuju i samozaposlene osobe. Podaci su također prikupljeni u različitim mjesecima, pa usporedba nije potpuno jednaka.
Radnici iz BiH važni su i za poslove u drugim državama
Strani radnici imaju važnu ulogu u slovenskom građevinarstvu, industriji, logistici i uslužnim djelatnostima. Njihov doprinos ne završava nužno na slovenskom tržištu. Prema istraživanju OECD-a koje prenosi Kosmo, približno šest od deset radnika koje slovenske tvrtke privremeno upućuju na rad u druge članice Europske unije dolazi iz država izvan EU, ponajviše iz Bosne i Hercegovine. Značajan dio tih radnika zaposlen je u građevinarstvu.
Slovenija dobiva radnike, BiH ostaje bez dijela radne snage
Za Bosnu i Hercegovinu odlazak radnika ima i nepovoljne posljedice. Prema podacima OECD-a koje navodi Kosmo, broj stanovnika radne dobi smanjio se s 2,58 milijuna u 2015. na 2,26 milijuna u 2024. godini. Istodobno, novac koji iseljenici šalju obiteljima ostaje važan izvor prihoda. Prema podacima Svjetske banke koje prenosi isti portal, privatne novčane doznake iz inozemstva u 2025. odgovarale su približno 10,7 posto bosanskohercegovačkog BDP-a.
Što pokazuje slovenski primjer?
Slovenija je s Bosnom i Hercegovinom izgradila dugoročnu povezanost koja njezinim poslodavcima olakšava pronalazak radnika. Tome pridonose povijesne i obiteljske veze, blizina dviju zemalja, ali i uređeni postupci zapošljavanja. Rekordan broj stranih radnika pokazuje koliko je ta suradnja postala važna za slovensko gospodarstvo. Ipak, iskustvo Slovenije otvara i šire pitanje održivosti takvog modela. Dok jedna zemlja popunjava potrebe za radnicima, druga se suočava sa smanjenjem stanovništva radne dobi. Dugoročno uspješno zapošljavanje zato ne ovisi samo o mogućnosti dolaska stranih radnika, nego i o uvjetima rada, sigurnosti zaposlenja te mogućnostima da u novoj sredini izgrade stabilan život.
Tražite posao u Sloveniji?
Ako razmišljate o zaposlenju u Sloveniji, na našem portalu raditi.eu možete pronaći aktualne oglase za posao u proizvodnji, logistici, ugostiteljstvu, zdravstvu i drugim djelatnostima.
Dodatna je prednost što više poslodavaca nudi pomoć pri ishođenju radnih dozvola i viza, a neki u potpunosti pokrivaju troškove tog postupka.
Tako se za pojedina radna mjesta mogu prijaviti i kandidati iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije i drugih država izvan Europske unije, uz ispunjavanje uvjeta natječaja.
Pregledajte ponudu poslova u Sloveniji ovdje.









