Prema projekcijama Međunarodnog monetarnog fonda koje je objavio Euronews, europsko gospodarstvo u drugoj polovici desetljeća ulazi u razdoblje skromnog rasta.

Eurozona bi od 2027. do 2031. trebala rasti prosječno 1,21 % godišnje, dok se za Europsku uniju očekuje prosjek od 1,44 %.

Male ekonomije rastu brže od velikih

Najbrži rast u Europi ne očekuje se u najvećim gospodarstvima, nego u manjim zemljama i tržištima koja imaju više prostora za nadoknađivanje zaostatka. Na vrhu je Malta s očekivanih 3,96 % prosječnog godišnjeg rasta, odmah iza nje Kosovo s 3,95 %, a zatim Ukrajina s 3,78 %.

Srbija je četvrta s prognoziranih 3,52 %, dok je Moldova na 3,50 %. Time se tih 5 gospodarstava izdvaja jer bi, prema sadašnjim projekcijama, trebala rasti više nego dvostruko brže od eurozone.

Hrvatska bolje od prosjeka Europske unije

Hrvatska se nalazi iznad prosjeka Europske unije i eurozone. Prema prikazanom poretku, Hrvatskoj se od 2027. do 2031. predviđa prosječan godišnji rast od 2,55 %.

To je manje od najbrže rastućih gospodarstava u regiji, poput Srbije, Kosova, Albanije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore te Bosne i Hercegovine, ali je i dalje osjetno iznad prosjeka razvijenijeg dijela Europe. Hrvatska je, prema toj projekciji, ispred Poljske, Slovenije, Češke, Švedske, Španjolske, Portugala, Njemačke, Austrije, Francuske i Italije.

Zašto Srbija i Kosovo stoje tako visoko?

Srbija se u projekcijama izdvaja zbog snažnih ulaganja, posebno u infrastrukturu i građevinske projekte povezane s održavanjem Expo 2027 u Beogradu. Euronews navodi da se rast ne temelji samo na potrošnji, nego i na javnim investicijama, proizvodnji i izvozu.

Kosovo, s druge strane, rast temelji na snažnoj domaćoj potražnji, javnim ulaganjima, novcu dijaspore i mladoj radnoj snazi. Takav model može dati brz rast, ali nosi i rizike jer je gospodarstvo i dalje snažno ovisno o uvozu i nema dovoljno razvijenu izvoznu bazu.

Ukrajina je treća na ljestvici s očekivanim rastom od 3,78 %, ali njezina prognoza ima najviše neizvjesnosti. Rast se velikim dijelom temelji na pretpostavci da će rat postupno slabjeti i da će obnova zemlje otvoriti veliki investicijski ciklus. Euronews navodi da bi nastavak intenzivnog rata znatno pogoršao tu sliku.

Važno je naglasiti da ove brojke ne znače da su navedene zemlje najbogatije u Europi. Riječ je o očekivanom rastu realnog bruto domaćeg proizvoda, odnosno o tempu kojim bi gospodarstva mogla rasti u idućim godinama.

Zemlje s nižom početnom razinom razvijenosti često mogu rasti brže od bogatijih zemalja jer imaju više prostora za ulaganja, modernizaciju i približavanje razvijenijim tržištima. Zato visoka stopa rasta ne znači automatski i viši životni standard od Njemačke, Austrije ili Francuske.

Projekcije pokazuju da će veći dio Europe vjerojatno rasti sporo. Visok javni dug, starenje stanovništva, slabija produktivnost, troškovi energije i geopolitička nesigurnost ostaju glavne kočnice. Istodobno, dio manjih gospodarstava u jugoistočnoj i istočnoj Europi mogao bi imati znatno brži rast, osobito ondje gdje se kombiniraju javne investicije, priljev novca iz inozemstva, obnova, reforme i približavanje Europskoj uniji.