Najnoviji podaci Republičkog zavoda za statistiku (RZS) za prosinac 2025. godine ukazuju na nastavak trenda dvoznamenkastog nominalnog rasta primanja u Srbiji.

Prema službenom izvješću, prosječna neto plaća isplaćena u tom mjesecu iznosila je 124.089 dinara, što prema trenutnom tečaju iznosi otprilike 1.060 eura. Istovremeno je prosječni bruto iznos, koji uključuje poreze i doprinose na teret radnika, dosegnuo 169.921 dinar ili okvirno 1.452 eura.

Ovi podaci odražavaju značajan skok u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Naime, u usporedbi s prosincem 2024. godine, neto plaće u Srbiji nominalno su rasle za 14,6 %. Kada se taj rast korigira za utjecaj inflacije, odnosno kada promatramo realnu kupovnu moć, rast iznosi i dalje visokih 11,6 %.

Razumijevanje statistike kroz prizmu medijalne plaće

Kako bi se stekla prava slika o životnom standardu, važno je razlikovati prosječnu i medijalnu plaću. Dok prosjek često podižu izrazito visoka primanja malog broja zaposlenih u specifičnim sektorima, medijalna plaća preciznije oslikava stvarnost većine građana. Medijalna neto plaća u Srbiji za prosinac 2025. godine iznosila je 90.819 dinara, što je otprilike 776 eura.

Pojednostavljeno rečeno, ovaj podatak znači da točno polovica zaposlenih u Srbiji zarađuje do navedenog iznosa od 776 eura, dok druga polovica prima više od toga. Takva distribucija pokazuje da je većina radničkih primanja i dalje značajno ispod službenog prosjeka, što je uobičajena pojava na tržištima rada u razvoju.

Usporedba s hrvatskim tržištem rada i podacima DZS-a

Promatrajući širi regionalni kontekst i podatke hrvatskog Državnog zavoda za statistiku (DZS), razlika u kupovnoj moći između dvije susjedne zemlje ostaje zamjetna. Prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj za prosinac 2025. godine iznosila je 1.494 eura, što je za 434 eura više od prosjeka u Srbiji.

Još je izraženija razlika u medijalnim primanjima. Dok polovica zaposlenih u Srbiji prima manje od 776 eura, u Hrvatskoj medijalna neto plaća iznosi 1.280 eura. To znači da je srednja vrijednost primanja u Hrvatskoj za preko 500 eura viša nego u Srbiji, što izravno utječe na širinu potrošačke košarice i opći životni standard.

Zanimljivo je primijetiti da su i u Hrvatskoj najviše plaće zabilježene u sektoru proizvodnje naftnih derivata, gdje neto prosjek doseže 2 835 eura, dok su najniža primanja u tekstilnoj industriji s prosjekom od 942 eura.

Nominalni naspram realnog rasta primanja

Stručnjaci često ističu razliku između nominalnog i realnog rasta kako bi pojasnili koliko građani uistinu mogu kupiti za svoj novac. Nominalni rast predstavlja čisti postotni porast iznosa na platnoj listi. U Srbiji je on u cijeloj 2025. godini iznosio 11,5 % za neto plaće. Međutim, kada se od tog postotka oduzme porast cijena proizvoda i usluga, dobiva se realni rast od 7,4 %.

Slični se trendovi primjećuju i u Hrvatskoj, gdje je realni rast neto plaća na godišnjoj razini iznosio 6,3 %. Iako su postoci rasta u Srbiji nešto viši, oni se događaju na nižoj osnovici, pa se apsolutna razlika u eurima između dvije ekonomije ne smanjuje značajnom brzinom.

Podaci Republičkog zavoda za statistiku temelje se na izvještajima Porezne uprave i obuhvaćaju sve zaposlene za koje su plaćeni porezi i doprinosi, uključujući i one na ugovorima o privremenim i povremenim poslovima. Iako statistika pokazuje dvoznamenkasti napredak, razlika između javnog i privatnog sektora u Srbiji i dalje je vidljiva, pri čemu javni sektor zadržava stabilnu razinu primanja s prosječnim netom od oko 1.020 eura.