Statistički uredi četiriju zemalja regije objavili su podatke o prosječnim plaćama za ožujak 2026.

Brojke potvrđuju da plaće nominalno rastu svugdje, ali razlike između država ostaju velike, a ono što prosjeci ne pokazuju jednako je važno kao i ono što pokazuju.

Slovenija drži prednost

Statistički ured Republike Slovenije objavio je konačne podatke prema kojima je prosječna neto plaća u ožujku 2026. iznosila 1.678,81 eura, uz prosječnu bruto plaću od 2.678,28 eura. U odnosu na veljaču, neto plaća nominalno je porasla za 2,3 posto, a realno za 2,1 posto, što znači da je rast bio vidljiv i nakon uračunate inflacije.

No važniji podatak od prosjeka je medijan. Kada se sve osobe zaposlene u pravnim osobama preračunaju na puno radno vrijeme, polovica zaposlenih u Sloveniji primila bi bruto plaću nižu od 2.281 eura. Gotovo dvije trećine zaposlenih, točnije 65,2 posto, primilo bi bruto plaću nižu od prosječne.

Na vrhu raspodjele, desetina najplaćenijih prima više od 4.217 eura bruto, dok jedan posto onih s najvišim primanjima prelazi 8.284 eura bruto.

Regionalne razlike unutar same Slovenije nisu zanemarive. Medijalna bruto plaća preračunata na puno radno vrijeme bila je najviša u središnjoj slovenskoj statističkoj regiji, 2.472 eura, a najniža u primorsko-unutrašnjoj regiji, 2.087 eura, što je razlika od gotovo 400 eura.

Hrvatska napreduje, ali jaz ostaje

Državni zavod za statistiku objavio je da je prosječna neto plaća u Hrvatskoj za ožujak 2026. iznosila 1.555 eura, a bruto 2.183 eura. U odnosu na veljaču, neto plaća nominalno je porasla za 1,8 posto, realno za 0,4 posto. Na godišnjoj razini rast je snažniji, u usporedbi s ožujkom 2025. neto plaća je nominalno viša za 7,4 posto, a realno za 2,5 posto.

Slovenska prosječna neto plaća bila je u ožujku viša od hrvatske za 123,81 eura, odnosno za nešto manje od 8 posto.

Medijalna neto plaća u Hrvatskoj iznosila je 1.317 eura, što znači da je polovica zaposlenih primila manje od tog iznosa. Raspon između zanimanja je izrazito velik, prosječna neto plaća u djelatnosti zračnog prijevoza dosegla je 2.309 eura, dok je u proizvodnji odjeće iznosila svega 996 eura.

Srbija ima snažan rast

U Srbiji je prema podacima Republičkog zavoda za statistiku prosječna neto zarada za ožujak 2026. iznosila 121.650 dinara. Prema službenom srednjem tečaju Narodne banke Srbije od 26. svibnja 2026., gdje je jedan euro vrijedio 117,4208 dinara, to odgovara iznosu od oko 1.036 eura. Prosječna bruto zarada iznosila je 167.263 dinara, odnosno oko 1.424 eura.

Rast je u Srbiji nominalno dosta izražen, u usporedbi s prvim kvartalima prošle godine, prosječna neto zarada nominalno je porasla za 11,7 posto, a realno za 8,9 posto. Ipak, kada se gleda razlika u eurima, slovenska prosječna neto plaća bila je viša od srpske za oko 643 eura, a hrvatska za oko 519 eura.

Medijalna neto zarada u Srbiji iznosila je 92.753 dinara, što preračunato iznosi oko 790 eura. To znači da je polovica srpskih zaposlenika u ožujku primila manje od 790 eura neto, što je daleko ispod prosjeka koji se redovito objavljuje u vijestima.

Nominalni rast, realni pad

Zavod za statistiku Crne Gore objavio je da je prosječna neto zarada u ožujku 2026. iznosila 1.027 eura, uz bruto zaradu od 1.227 eura. U usporedbi s veljacom, neto zarada nominalno je porasla za 0,2 posto, ali zbog rasta potrošačkih cijena od 0,8 posto realne zarade su istovremeno pale za 0,6 posto.

Na godišnjoj razini situacija je nešto bolja, neto zarada je u usporedbi s ožujkom 2025. porasla za 2,4 posto nominalno. Razlika u odnosu na slovensku prosječnu neto plaću iznosi 651,81 euro, a u odnosu na hrvatsku 528 eura.

Što prosjeci zapravo govore?

Plaće u svim četirima zemljama nominalno rastu, no prosjeci redovito maskiraju stvarnu sliku. U svim promatranim zemljama medijalna plaća, ona koja dijeli zaposlenike na jednaku gornju i donju polovicu, osjetno je niža od prosjeka. Prosjek uvijek podižu visoko plaćene djelatnosti i pojedinci, zbog čega većina zaposlenika zapravo prima manje od broja koji se objavljuje u priopćenjima statističkih ureda.

Za one koji razmišljaju o radu u inozemstvu ili uspoređuju uvjete u regiji, medijan je relevantnija referentna točka od prosjeka.