Najveći priljev stranih ulaganja u Bosnu i Hercegovinu u 2024. godini ostvarila je Republika Hrvatska, koja čini gotovo četvrtinu ukupnog iznosa, objavila je Centralna banka Bosne i Hercegovine.

Prema podacima, hrvatske investicije dosegle su 211,7 milijuna eura, što je znatno više u usporedbi s Njemačkom koja je uložila 130,3 milijuna eura, te Slovenijom s 126,9 milijuna eura, piše index.hr.

Najveći dio stranih ulaganja u prošloj godini usmjeren je u financijske usluge, koje su privukle 257,6 milijuna eura. Slijede sektor maloprodaje s 112,6 milijuna eura i veleprodaja sa 104,6 milijuna eura. Ukupno su izravna strana ulaganja u Bosnu i Hercegovinu u 2024. iznosila 899,5 milijuna eura, što je pad u odnosu na 1,05 milijardi eura iz 2023. godine.

Od početka vođenja statistike pa do kraja 2024., ukupni iznos izravnih stranih ulaganja u Bosnu i Hercegovinu dostigao je 10,83 milijarde eura. Od toga je najveći udio, 1,64 milijarde eura ili 15,2 posto, uložila upravo Hrvatska. Ova činjenica ističe važnost gospodarskih veza između susjednih zemalja i geografske blizine koja olakšava suradnju i poslovanje.

Važno je napomenuti da, za razliku od Hrvatske, Njemačka i Slovenija ulažu znatno manje u Bosnu i Hercegovinu, što dodatno naglašava ulogu Hrvatske kao ključnog investirora u regiji, prenosi index.hr.

Gospodarska situacija u Bosni i Hercegovini i odnos prema stranim ulaganjima

Bosna i Hercegovina, iako suočena s nekoliko izazova poput kompleksnog političkog sistema i administrativnih prepreka, i dalje je privlačna destinacija za strane investitore, posebno one iz susjednih zemalja. Hrvatska je tu najistaknutiji partner s obzirom na blizinu i povezanost tržišta, dok ostatak Europe ulaže znatno manje.

Privatni sektor u Bosni i Hercegovini polako se razvija, uz snažan rast u sektorima prerade hrane, građevinarstva, te trgovine. Investicije u stalna sredstva, poput infrastrukture i proizvodnih pogona, porasle su za više od 8 posto u 2024., što pokazuje pozitivan trend razvoja domaće ekonomije.

Bosanskohercegovačka industrija tradicionalno se oslanja na prerađivačku industriju, koja zauzima značajan udjel u ukupnim ulaganjima. Također, trgovina na veliko i malo ima snažan utjecaj, kao i sektor proizvodnje i opskrbe energijom, što kod ulagača izaziva kontinuirani interes.

Osim tradicionalnih ulaganja, zabilježen je i porast interesa za obnovljive izvore energije, što je dio šire europske strategije smanjenja ovisnosti o fosilnim gorivima. To otvara nove prilike za diverzifikaciju bosanskohercegovačke ekonomije i smanjenje energetske ovisnosti.

Strani investitori u Bosni i Hercegovini često ističu kao prednost i relativno niske troškove rada u usporedbi s razvijenim zemljama, kao i mogućnost pristupa tržištima EU-a kroz povezane lance opskrbe, što je važno za hrvatske poduzetnike koji već posluju u regiji.