U Austriji raste udio građana koji koriste usluge bez računa.

U posljednjih dvanaest mjeseci takve je usluge koristilo 25 posto ispitanika, dok je u prethodnom mjerenju taj udio iznosio 20 posto, prenosi ORF. Istraživanje je institut market proveo za ekonomista Friedricha Schneidera. U reprezentativnoj internetskoj anketi, provedenoj od 15. do 29. rujna, sudjelovalo je 1.004 stanovnika Austrije u dobi od 16 godina naviše.

Poskupio je i rad bez računa

Bez računa se osobito često popravljaju automobili i obavljaju električarski radovi. Pojedinačni izdaci za takve poslove najčešće su manji od 500 eura. No ni rad na crno nije ostao pošteđen poskupljenja. Prema podacima iz istraživanja, satnica je porasla s prošlogodišnjih 24 na 28 eura.

Oko deset posto ispitanika navelo je da je posljednjih mjeseci osobno radilo na crno, a prosječna godišnja zarada od takvog rada iznosila je nešto više od 1.150 eura. Društvena prihvaćenost rada na crno pritom ostaje visoka. Prema istraživanju, prihvatljivim ga smatra oko 60 posto stanovništva, a taj se udio održava već više od dvadeset godina.

Građani štede i sve češće traže jeftinije usluge

Odgovori ispitanika upućuju na važnu ulogu troškova u odabiru usluga bez računa. Njih 65 posto smatra da si mnoge stvari bez rada na crno više ne bi moglo priuštiti, dok 64 posto navodi da njihovo kućanstvo zbog gospodarske situacije živi štedljivije. Oko 29 posto kaže da zbog krize češće angažira osobe koje rade na crno.

Siva ekonomija mogla bi dosegnuti gotovo 42 milijarde eura

Rast se vidi i u Schneiderovim procjenama ukupne sive ekonomije. Prema njegovoj procjeni koju je ORF objavio u siječnju, njezina bi vrijednost u Austriji tijekom 2026. mogla dosegnuti 41,96 milijardi eura, odnosno 7,91 posto bruto domaćeg proizvoda. To je 1,88 milijardi eura više od procijenjene vrijednosti za 2025. godinu. Riječ je o procjeni gospodarske aktivnosti izvan službeno prijavljenog poslovanja.

Najveći udio u sivoj ekonomiji, oko 39 posto, prema Schneideru imaju građevinarstvo i obrtničke usluge, uključujući popravke. Godišnji gubitak javnih prihoda zbog neplaćenih poreza i doprinosa procjenjuje na dvije do 3,5 milijardi eura. Navodi i da se oko 80 posto zarade ostvarene radom na crno brzo potroši u službenom gospodarstvu, čime se dio poreznih gubitaka ublažava.

Dok je društvena prihvaćenost rada na crno već dugo približno jednaka, širi se krug građana koji koriste takve usluge. Odgovori o štednji i cijenama upućuju na to da financijski pritisak ima važnu ulogu u njihovim odlukama. Zbog toga se rast rada bez računa teško može promatrati odvojeno od dostupnosti legalnih usluga, ali i posljedica koje neprijavljeno poslovanje ostavlja na javne prihode.