Hrvatska se i dalje nalazi pri vrhu ljestvice zemalja eurozone s najvišom inflacijom, zajedno sa Slovačkom dijeli drugo mjesto, dok je ispred nas jedino Estonija s inflacijom od 5,2 posto.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, potrošačke cijene u rujnu porasle su 4,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a rast cijena zabilježen je i u odnosu na kolovoz. Najviše su poskupjele usluge, zatim hrana, piće i duhan, dok su cijene energenata porasle za 4,5 posto. Podaci Eurostata potvrđuju da Hrvatska ostaje među državama s najizraženijim inflatornim pritiscima u eurozoni, a u prvih pet zemalja po visini inflacije ulaze još Latvija i Austrija.

Ekonomski analitičar Mladen Vedriš u razgovoru za RTL Danas istaknuo je da ga zabrinjavajući podaci nisu iznenadili. Prema njegovim riječima, riječ je o produženom efektu turističke sezone, kada su cijene rasle ne samo u turističkim središtima, nego diljem zemlje. Takva razina cijena, smatra Vedriš, postala je u Hrvatskoj gotovo uobičajena pojava koju javnost sve češće doživljava kao novo normalno.

Na pitanje zašto Hrvatska bilježi tako visoku inflaciju, analitičar je objasnio kako na malim i zatvorenim tržištima, poput hrvatskog, dolazi do dominacije velikih trgovaca i lanaca. Oni prate jedni druge i na taj način održavaju visoku razinu cijena umjesto da grade konkurenciju. Vedriš naglašava kako bi upravo država trebala snažnije reagirati kombinacijom fiskalne i porezne politike, monetarne prilagodbe i odgovarajućih mjera u politici dohotka.

Smatra i da važnu ulogu u kontroli inflacije imaju potrošačke udruge, koje u Hrvatskoj nisu dovoljno snažne. Vedriš ističe da bi takve organizacije trebale redovito pratiti kretanja cijena te javno objavljivati podatke, kako bi građani i institucije imali jasnu sliku o tome koji proizvodi poskupljuju i u kojoj mjeri. Bez toga, dodaje, gospodarstvo se kreće kroz „maglu cijena bez GPS-a“.

Na kraju upozorava da inflacija može nastaviti rasti, bilo postupno, bilo ubrzano, što bi moglo dovesti do još ozbiljnijih problema. Rješenje vidi u stvaranju sustava koji neće samo povremeno bilježiti podatke, nego će redovito i odlučno kontrolirati inflacijske trendove. Uspješne prakse drugih država, zaključuje Vedriš, pokazuju da je inflaciju moguće staviti pod nadzor, ali samo ako vlasti počnu djelovati odlučnije i brže.