Dok većina Europske unije bilježi pad inflacije i smirivanje cijena, Hrvatska se i dalje suočava s rastom životnih troškova.

Najnoviji podaci Eurostata za svibanj 2025. otkrivaju da je godišnja inflacija u eurozoni pala na 1,9%, a u cijeloj EU na 2,2%. U isto vrijeme, Hrvatska je zabilježila stopu inflacije od čak 4,3%, dvostruko više od europskog prosjeka i među najvišima u Uniji. Zašto Hrvatska, unatoč zajedničkoj valuti i otvorenom tržištu, ide protiv europskog trenda?

Europski pad inflacije: energija i stabilizacija cijena

Pad inflacije u eurozoni i EU prvenstveno je rezultat smanjenja cijena energije, ali i stabilizacije cijena industrijskih proizvoda i usluga. U svibnju 2025. energija je čak imala negativan doprinos inflaciji (-0,34 postotna boda), dok su cijene hrane, alkohola i duhana rasle umjereno (+0,62 postotna boda). U većini članica, osobito u Francuskoj (0,6%), Irskoj (1,4%) i Cipru (0,4%), inflacija je praktički nestala.

Hrvatska iznad prosjeka: što nas izdvaja?

Za razliku od europskog prosjeka, Hrvatska je u svibnju 2025. zabilježila inflaciju od 4,3%, što je više nego u Njemačkoj (2,1%), Italiji (1,7%) ili Španjolskoj (2,0%). Samo su Rumunjska (5,4%), Estonija (4,6%) i Mađarska (4,5%) imale više stope.

Glavni razlozi rasta cijena u Hrvatskoj?

Usluge i turizam

Najveći doprinos rastu cijena u eurozoni dolazi iz sektora usluga, a taj je trend još izraženiji u Hrvatskoj. Turistička sezona, koja počinje ranije i traje dulje, snažno diže cijene smještaja, ugostiteljstva i prijevoza. Domaća potražnja, ali i veliki broj stranih gostiju, omogućuju poduzetnicima da podižu cijene.

Cijene hrane i pića

Hrvatska i dalje bilježi iznadprosječan rast cijena hrane, alkohola i duhana. Djelomično je to posljedica uvozne ovisnosti, ali i slabije konkurencije na tržištu, što trgovcima omogućuje veće marže.

Strukturne slabosti

Hrvatsko gospodarstvo je manje diverzificirano, a tržište rada i dalje trpi nedostatak radne snage, što diže cijenu rada, osobito u uslužnim djelatnostima. Pritisak na rast plaća lako se prelijeva u rast cijena.

Psihološki efekt i očekivanja

Nakon godina visoke inflacije, potrošači i poduzetnici očekuju nastavak rasta cijena. To stvara začarani krug: trgovci i pružatelji usluga unaprijed podižu cijene, a potrošači žure s kupnjom, što dodatno potiče inflaciju.

Može li Hrvatska zaustaviti rast cijena?

Vlada je u nekoliko navrata pokušala ograničiti cijene osnovnih proizvoda i energenata, ali dugoročno rješenje zahtijeva jačanje konkurencije, veću produktivnost i smanjenje ovisnosti o uvozu. Također, potrebno je ulagati u digitalizaciju i modernizaciju uslužnog sektora, kako bi se povećala efikasnost i smanjili troškovi.

I dok ostatak Europe uživa u stabilizaciji cijena i povratku na predpandemijske razine inflacije, Hrvatska se suočava s izazovima koji su dijelom strukturni, a dijelom rezultat specifične gospodarske dinamike. Bez ozbiljnih reformi i jačanja konkurencije, hrvatski građani će i dalje osjećati pritisak na svoje novčanike, unatoč povoljnim europskim trendovima.