Najnovije izvješće Eurostata o stanju javnih financija za treći kvartal 2025. godine donosi iznimno pozitivne vijesti za hrvatsko gospodarstvo koje se, usred europskih financijskih previranja, ističe fiskalnom disciplinom i stabilnošću.

Dok prosječna zaduženost u eurozoni raste i doseže zabrinjavajućih 88,5 % bruto domaćeg proizvoda, Republika Hrvatska nastavlja svoj put prema financijskom ozdravljenju.

Službeni podaci pokazuju da se hrvatski javni dug spustio na razinu od 57,2 % BDP-a, čime se država čvrsto pozicionirala unutar sigurnih okvira propisanih europskim pravilima iz Maastrichta, koja granicu stabilnosti postavljaju na 60 %.

Milijarde eura u kontekstu stabilnosti

Kada se ovi postoci prevedu u konkretne novčane iznose, ukupni dug opće države na kraju rujna 2025. godine iznosio je 51,8 milijardi eura. Iako se na prvi pogled radi o velikoj sumi novca, u svijetu državnih financija taj je iznos za veličinu hrvatske ekonomije postao vrlo upravljiv.

Upravo taj omjer od 57,2 % svrstava Hrvatsku u skupinu zemalja koje uspješno kontroliraju svoje obveze, za razliku od prosjeka Europske unije koji je porastao na 82,1 %. Ovaj rezultat dobiva na težini kada se usporedi s istim razdobljem prošle godine, jer je vidljiv jasan trend smanjenja tereta duga, što je ključan signal međunarodnim investitorima da je Hrvatska sigurna luka za njihov kapital.

Njemačka i Austrija gledaju nam u leđa

Posebno je zanimljiva usporedba s državama koje su desetljećima bile sinonim za ekonomsku moć i štedljivost. Njemačka, motor europskog gospodarstva, sada bilježi javni dug od 63 % BDP-a, što u apsolutnom iznosu predstavlja vrtoglavih 2.787 milijardi eura.

Time je najveće europsko gospodarstvo i službeno postalo zaduženije od hrvatskog prema ključnom kriteriju udjela u BDP-u.

Još je nepovoljnija situacija u Austriji, čiji je dug dosegnuo visokih 83,7 % BDP-a, odnosno 423,8 milijardi eura u novčanom izrazu.

Susjedna Slovenija također bilježi veću razinu zaduženosti od Hrvatske s dugom od 67,6 % BDP-a, što iznosi 46,9 milijardi eura.

U usporedbi s tim brojkama, hrvatske javne financije s 51,8 milijardi eura i udjelom ispod 60 % trenutno djeluju znatno otpornije.

Što ove brojke znače za građane?

Za prosječnog građanina ovi milijunski i postotni iznosi mogu djelovati apstraktno, no njihovo značenje je vrlo konkretno. Najjednostavnije rečeno, BDP predstavlja ukupnu godišnju zaradu cijele države, dok je javni dug zbroj svih kredita i minusa. Kada kažemo da je hrvatski dug 57,2 %, to znači da bi država teoretski mogla vratiti sve svoje dugove koristeći zaradu od samo sedam mjeseci rada.

S druge strane, države poput Italije, koja duguje ogromnih 3.080 milijardi eura ili 137,8 % svoga BDP-a, morale bi raditi gotovo godinu i pol dana samo da pokriju stare dugove, ne trošeći ni centa na plaće, mirovine ili zdravstvo.

To Hrvatsku stavlja u povoljan položaj jer manji dio poreznih prihoda mora odvajati za plaćanje kamata bankama, a više ostaje za javne potrebe.

Zabrinjavajuće stanje na jugu i zapadu Europe

Dok Hrvatska broji svoje uspjehe, ostatak kontinenta suočava se s ozbiljnim izazovima. Apsolutni europski rekorder po visini duga je Grčka s udjelom od 149,7 % BDP-a, iako bilježi trend smanjenja.

Veliku zabrinutost ekonomskih analitičara izaziva Francuska, čiji je dug dosegnuo 117,7 % BDP-a i nastavlja rasti. U apsolutnim brojkama, francuski dug probio je granicu od nevjerojatnih 3.482 milijarde eura, što je najveći nominalni iznos duga u cijeloj Europskoj uniji.

Nasuprot tome stoji Estonija, šampion fiskalne discipline, s dugom od svega 22,9 % BDP-a ili tek 9,4 milijarde eura.

Temelj za otpornost u nesigurnim vremenima

Podaci Eurostata potvrđuju ispravnost trenutne fiskalne politike i odgovornog upravljanja proračunom. Hrvatska je uspjela iskoristiti razdoblje gospodarskog rasta kako bi smanjila relativni teret duga ispod psihološke granice od 60 %, čime je stvorila potreban manevarski prostor za budućnost.

Činjenica da po kriteriju zaduženosti stojimo bolje od ekonomskih divova poput Njemačke ili bogate Austrije nije samo statistička pobjeda, već konkretan pokazatelj stabilnosti. U svijetu gdje kamatne stope mogu naglo rasti, držati dug pod kontrolom na razini od 51,8 milijardi eura znači osigurati da buduće generacije neće biti taoci današnje potrošnje.