Najnoviji podaci Eurostata za treće tromjesečje 2025. godine potvrđuju nastavak snažnog uzlaznog trenda troškova rada u Hrvatskoj, čime se domaće gospodarstvo pozicioniralo u sam vrh Europske unije.

Dok prosječni rast troškova rada na razini eurozone iznosi umjerenih 3,3 posto, a na razini cijele Unije 3,7 posto, Hrvatska bilježi skok od visokih 9,1 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ovakva dinamika svrstava nas na treće mjesto po brzini rasta, odmah iza Bugarske i Litve, dok se susjedna Mađarska nalazi odmah iza nas.

Zanimljivo je promatrati poziciju Hrvatske u odnosu na države s kojima smo tradicionalno gospodarski i migracijski povezani. Razlika u dinamici rasta je drastična. Primjerice, Slovenija bilježi jedan od najnižih rasta u cijeloj Uniji sa svega 1,6 posto, dok se Austrija zaustavila na 2,1 posto. Čak i Njemačka, koja se godinama smatrala motorom rasta, zadržava znatno sporiji tempo povećanja troškova rada od hrvatskog prosjeka. Ovi podaci sugeriraju da se u Hrvatskoj događa ubrzano nominalno približavanje europskim standardima, ali i da pritisak na poslodavce raste neusporedivo brže nego u okruženju.

Visoka pozicija Hrvatske može se tumačiti kombinacijom nekoliko ključnih faktora, prvenstveno je riječ o nedostatku radne snage u gotovo svim sektorima, što prisiljava poslodavce na značajna povećanja primanja kako bi zadržali postojeće i privukli nove zaposlenike. Uz to, snažan utjecaj imali su i prošli valovi inflacije koji su potaknuli pritiske za usklađivanjem plaća, kao i značajna povećanja u javnom sektoru koja su posljedično utjecala na dinamiku u privatnom gospodarstvu.

Iako nominalno povećanje troškova rada može sugerirati bolji standard građana, ono sa sobom nosi i određene rizike za konkurentnost. Dok se u razvijenijim ekonomijama poput Francuske ili Italije rast drži ispod 2,5 posto, hrvatska poduzeća suočena su s golemim pritiskom na troškove poslovanja. Ključno pitanje za budućnost ostaje hoće li ovaj brzi rast plaća pratiti i adekvatan rast produktivnosti ili će se pretvoriti u teret koji će usporiti investicije. U svakom slučaju, trenutačna statistika jasno pokazuje da je Hrvatska u fazi intenzivne transformacije tržišta rada kakvu nismo zabilježili godinama.